Upitne plate i opstanak malih nezavisnih medija širom BiH.

foto: Pixabay

Odmah po preuzimanju mandata predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump donio je odluku o obustavi aktivnosti Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Ova Agencija godišnje u civilno društvo, kulturu, obrazovanje, institucije i nezavisne medije u Bosni i Hercegovini (BiH) uloži milione dolara obezbjeđujući stotine radnih mjesta.

Odluka Trumpove administracije da se vanjska pomoć obustavi na 90 dana dok se ne sprovede revizija, te najave da će se Agencija pripojiti State Departmentu, dovela je do neizvjesnosti za radna mjesta korisnika ove pomoći, pogotovo kod onih kojima je USAID bio jedini donator.

Uposlenici USAID-a u svijetu i drugih američkih organizacija kojima je USAID glavni donator dobili su mejl da su na dopustu od 7. februara te da je budućnost njihovih radnih mjesta neizvjesna.

Nevladinim organizacijama i medijima koji koriste američku vanjsku pomoć obustavljeni su svi projekti, a naložena im je i obustava svih aktivnosti i trošenja sredstava od već dodijeljenih grantova čija implementacija nije završena.

Informacije koje imaju i uposlenici USAID-a su škrte, nejasne i ne govore šta je budućnost ove organizacije. Nakon tromjesečne revizije, ukoliko bude završena, biće poznato više informacija, ali mediji iz BiH koji se finansiraju donatorskim sredstvima uglavnom nemaju toliko vremena. Nekima je upitna i februarska plata, a pojedini mediji mogli bi početi s otkazima već u martu.

Ugrožene cijele redakcije

Milica Samardžić, izvršna direktorka Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih medija, kaže kako će obustava vanjske pomoći SAD-a imati ozbiljne posljedice na medijski sektor, posebno na nezavisne i istraživačke medije koji se oslanjaju na donatorska sredstva.

Mnogi nezavisni mediji u regiji, pa tako i u BiH, zavise od grantova USAID-a i drugih američkih fondacija, te ako se ta sredstva ukinu, Samardžić govori da će se oni suočiti sa gubitkom značajnog dijela budžeta, što bi moglo dovesti do smanjenja aktivnosti, gašenja pojedinih redakcija ili čak potpunog zatvaranja medija.

Umbrella trenutno zajedno sa svojim članicama radi na pronalasku alternativnih izvora finansiranja, kako bi se osigurala stabilnost i otpornost na ekonomske i političke promjene, te kako ne bi došlo do otpuštanja novinara.

“Procjena je da ukoliko se za ova tri mjeseca ne pronađu sredstva za operativne troškove, 64 posto zaposlenih novinara u redakcijama bi moglo da ostane bez zaposlenja, što je negdje oko 59 osoba”, upozorava Samardžić.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić u strahu je da će prvi potez vlasnika medija biti otpuštanje novinara i istraživača, te prekidi saradnje sa kolumnistima i freelancerima.

“Ne znam ni za jedan medij u BiH u kojem su se vlasnici odricali svoga profita za račun vlastitih novinara - radnika i poboljšanja njihovog statusa. Neće biti drugačije ni sada nakon suspenzije značajnog dijela američke inozemne pomoći. U BiH će biti još teže i neizvjesnije za novinare - radnike nego u nekim drugim državama, jer mi nemamo jake sindikate koji bi, ako ništa drugo, zahtijevali od poslodavaca poštivanje zakonskih odredbi o otkazu, osigurali otpremnine i slično”, zabrinuta je Rudić.

Urednica portala Interview.ba Senka Kurt pojašnjava da je medij u kojem radi zahvaljujući projektima finansiranim od SAD-a uspio razviti istraživanja i da će taj dio njihovog rada biti na udaru.

Za sada ne može govoriti o otkazima, ali ako USAID ne nastavi djelovati u BiH, otkazi su neminovni.

“Ako se to ne dogodi čitava redakcija će biti ugrožena”, kaže Kurt.

I banjalučki portal Impuls, koji se bavi ekologijom, aktivizmom, korupcijom i marginalizovanim grupama, u teškoj je situaciji nakon najava gašenja USAID-a. Osim finansijske krize ovaj, kao i ostali mediji, našao se i na udaru desničara koji likuju nad odlukom Trumpa.

“Jer su nas, nevladine organizacije i nezavisne medije, prikazali kao nekog ko zgrće enormne količine novca. Ipak najveće donacije su dobijale i dobijaju institucije. U prvim danima obustave pomoći režimski mediji u RS su već prozivali nezavisne istraživačke medije. To već dovoljno govori u kakvoj nepovoljnom položaju se nalazimo”, kaže glavna urednica Impulsa Jelena Jevđenić.

Ovih dana primorana je da se više bavi traženjem alternativnih prihoda nego novinarstvom i uredničkim poslom.

“Pošto je Impuls mala redakcija, bojim se da bismo svi mogli ostati bez posla. Sada još ne mogu da preciziram kada bi to moglo biti, jer tražimo podršku i drugih donatora”, kazala je.

Jedini istraživački medij na prostoru od Nevesinja do Trebinja Direkt mogao bi u narednom periodu ostati bez finansiranja. Do kraja avgusta imaju obezbijeđena sredstva, ali dugoročno njihov opstanak je upitan. 

Direkt su osnovale dvije novinarke, a u posljednje dvije godine su zaposlili još dvije na određeno vrijeme. 

“Ukoliko ne nađemo način da obezbedimo sredstva, nećemo moći sa njima da obnovimo ugovor jer ne možete da očekujete da će bilo ko da radi bez plate”, kaže urednica Direkt portala Milanka Babić Kovačević.

Ukoliko USAID ne nastavi sa radom do kraja godine, mogla bi biti ugašena cijela redakcija. Teško da će moći, dodaje,  obezbijediti četiri najniže plate za visoku stručnu spremu, sada kad je minimalac 1.300 KM.

“Iskreno, ugrožena su sva novinarska mesta”, kaže Babić Kovačević.

Dinko Dundić, urednik portala Fokus, koji je više puta dobijao nagrade za istraživačko novinarstvo, pojašnjava da je SAD jedan od strateških partnera koji su bili ključni u pomoći nezavisnim medijima u borbi protiv kriminala i korupcije ne samo u BiH, nego na prostoru cijelog Zapadnog Balkana. Zato će njihova trenutna obustava pomoći imati veliki uticaj na borbu protiv korupcije.

“Što se tiče našeg medija, pomoć je omogućavala da se sa više resursa borimo protiv kriminala i korupcije, ali to je naša misija i mi ćemo u kapacitetu koji bude moguć nastaviti našu borbu protiv svih devijacija u našem društvu”, kaže Dundić.

Bez nastavka projekata USAID-a biće puno teže finansirati istraživačko novinarstvo.

“Nažalost, određeno restruktuiranje će vjerovatno biti neophodno, a nadamo se da taj proces neće biti sveobuhvatan. Bilo bi neodgovorno govoriti o detaljima u ovom trenutku. Riječ je o profesionalcima koji su svoj život prilagodili borbi za dobrobit bh. društva, te će svaki odlazak biti bolan i za novinara i novinarku, redakciju, ali i za kompletno bh. društvo”, govori Dundić.

Donatorska sredstva medijima omogućavaju istraživanje korupcije

Vlasti u BiH nisu zainteresovane za finansiranje nezavisnih i istraživačkih medija. Grantovi vlada i lokalnih zajednica uglavnom su namijenjeni medijima koji su lojalni vlastima pa se nezavisni mediji najviše oslanjaju na donatorska sredstva iz inostranstva.

“Donatorska pomoć je iznimno važna imajući u vidu da naše vlasti javne prihode i budžete koriste za svoje prijatelje, rođake, kumove a ne za nezavisne medije kojima redovno prijete i šalju upute kako trebaju izvještavati”, kaže Kurt.

Milica Samardžić naglašava da se kroz donatorska sredstva često finansira istraživačko novinarstvo koje otkriva korupciju, zloupotrebu moći i druge društvene probleme. Bez ovih fondova, kaže Samardžić, manje će biti resursa za dubinske analize i dugoročne istraživačke projekte.

Kada mediji ostanu bez donatorskog finansiranja, često se okreću oglašivačima i drugim finansijerima, koji mogu imati političke ili ekonomske interese.

“To povećava rizik od autocenzure i smanjenja novinarske objektivnosti. Ako nezavisni mediji budu prisiljeni na zatvaranje, tržište će ostati pod dominacijom državnih ili komercijalnih medija, koji često ne rade u interesu javnosti”, govori Samardžić.

Za urednicu Impulsa donatorska podrška je ključna za opstanak nezavisnih medija u BiH.

“Nezavisni istraživački mediji, u većini slučajeva, ne mogu ostvarivati prihode ni od marketinga, a u ovakvoj političkoj atmosferi i nestabilnosti skoro je nemoguće biti samoodrživ. O sredstvima iz budžeta za medije je smiješno govoriti za nezavisne medije, to uglavnom dobijaju pogodni mediji”, kaže Jevđenić.

Nezavisni mediji, posebno mali, nažalost, teško mogu da budu samoodrživi, upozorava Babić Kovačević. Oni nisu usmjereni na jeftinu zabavu, senzacionalne vijesti i klikbejt naslove.

“Područje Trebinja i Istočne Hercegovine je rijetko naseljeno, tržište je malo, a potencijalni oglašivači su uglavnom firme koje su uspjele zahvaljujući poslovima sa državom. Oni su se, po pravilu, sklapani netransparentno, o tome pišemo, pa je teško očekivati da će neko od njih htjeti da se oglašava na našem portalu”, kaže Babić Kovačević.

Uređivačka odluka je da na Direktu nikada ne reklamiraju kladionice, što dodatno smanjuje mogućnost za prihode koji nisu donatorski.

“Dakle, kad se sve sabere, donatorska pomoć je od vitalnog značaja”, govori ona.

Imajući u vidu endemsku korupciju koja vlada u BiH, a protiv koje se u najvećoj mjeri bore nezavisni mediji, sredstva donatora od krucijalne su važnosti, kaže to urednik Fokusa.

Vlast na svim nivoima u BiH spremna je finansirati samo odabrane medije koji će bez potrebne kritike izvještavati o bitnim događajima.

“Zbog toga je od krucijalne važnosti pomoć donatora koji omogućavaju da se mediji bave svoji poslom. Odnosno da bez ikakve političke pozadine propituju gdje se potroši svaka marka koju su zaradili građani BiH”, govori Dundić.

Mnogi mediji imaju samo jedan izvor finansiranja

U BiH nema mnogo donatora koji finansiraju male nezavisne lokalne medije, a i oni često nemaju kapaciteta da vode više projekata.

“Sigurno je i da bismo voljeli da imamo više izvora finansiranja, ali je spisak donatora ograničen. Lično bih voljela i da opštine, entiteti, BiH, raspisuju pozive na projekte, da finansiraju nezavisne i istraživačke medije, ali je to, imajući na umu kakva nam je vlast, iluzorno očekivati”, kaže Babić Kovačević.

Samardžić uočava da bh. publika još nije navikla plaćati pretplate ili donacije za novinarstvo, te donatorska sredstva popunjavaju tu prazninu i omogućavaju medijima da nastave s radom. Smatra da je potrebno državu BiH, odnosno institucije pozvati na odgovornost, budući da nemamo sistemsku državnu podršku za pluralizam medijskih sadržaja.

“Uloga države u ovom kontekstu trebala bi biti ključna u osiguravanju fer uslova za novinarstvo, ali trenutna situacija pokazuje da, za razliku od evropskih zemalja gdje država često pruža finansijsku podršku nezavisnim medijima kroz grantove ili fondove za pluralizam, u BiH takav sistem ne postoji”, govori Samardžić.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić upozorava da je medijsko tršište u BiH uzdrmano i prije suspenzije američke pomoći.

“BiH nema adekvatne programe pomoći medijima, javni novac se ne dijeli transparetno i sa jasnim kriterijima za medijski pluralizam, odnosno za raznovrsnost i kvalitet medijskih sadržaja, već kao dio 'kupovine' političke podrške i stvaranje klijentelističkih odnosa između stranaka na vlasti, državnih organa, javnih preduzeća i pojedinih medija. Na žalost, ne samo u SAD, u cijelom svijetu jačaju radikalne političke struje i pojedinci koji pokušavaju uništiti novinarstvo kao javno dobro i kritičku savjest”, kaže Rudić.    

Samardžić naglašava da u BiH ne postoji zakonski okvir koji bi garantovao transparentnu raspodjelu javnih sredstava za medije, tako da se javni budžeti kantona, gradova i opština često koriste za finansiranje medija bliskih vlastima, dok nezavisni mediji ostaju bez podrške.

“Bez promjena u ovom pristupu, nezavisni novinari će ostati prepušteni međunarodnim donatorima i nesigurnim tržišnim uslovima, što dugoročno ugrožava medijsku slobodu i demokratiju u zemlji“, govori Samardžić.

Upozorava i da oslanjanje na samo jednog donatora čini medije ranjivima na političke odluke i promjene u međunarodnim odnosima.

“Diversifikacija finansijskih izvora - pretplate, crowdfunding, EU grantovi, regionalne fondacije - mogla bi biti ključ za dugoročni opstanak”, kaže Samardžić.

Kakva je budućnost nezavisnih medija u BiH?

Namjera Trumpove administracije, ali i eventualna reakcija američkog Kongresa i Vrhovnog suda, još nije konačna niti najjasnija budući da je američki predsjednik ranije povlačio odluke. Sve to medije koji se finansiraju od donatorskih sredstava drži u jednom obliku vakuuma. Konačni potez SAD-a prema budućnosti strane pomoći uveliko će se odraziti i na budućnost nezavisnih medija u BiH.

Jevđenić je u strahu da se kao društvo i društva na globalnom nivou udaljavamo od demokratije i da će se veliki broj malih medija ugasiti.

“I to uglavnom istraživačkih medija koji su na meti vlasti. U RS smo sada suočeni i s najavom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, odnosno zakona o stranim agentima. S jedne strane pritisnuti represivnim i nedemokratičnim zakonom, s druge strane bez dovoljno podrške da se izborimo na svim frontovima. Ako i ima mjesta optimizmu, to je onda ljubav prema ovom poslu i pravdi”, kaže Jevđenić.

Upitana kako vidi budućnost medija, Babić Kovačević odgovara da je teško govoriti o projekcijama.

“Ukoliko Trumpova administracija zaustavi USAID, mediji će tražiti načine da opstanu. Sigurno je da neće svi u tome uspeti. Ja samo mogu da se nadam da ćemo i dalje da kvarimo raspoloženje i mrsimo račune korumpiranim vlastima.”

Izvršna direktorka Udruženja Umbrella upozorava da će zbog obustave pomoći SAD-a neki mediji biti prisiljeni na gašenje, a neki će značajno smanjiti intenzitet rada i broj zaposlenih.

“Ukoliko nezavisni mediji budu oslabljeni, bez snažnih redakcija koje provjeravaju činjenice javni prostor će biti otvoreniji za širenje lažnih vijesti, propagande i teorija zavjere. Istovremeno, moguće je da će se pojaviti novi oblici finansiranja kroz digitalne pretplate, domaće grantove ili druge međunarodne donatore”, govori Samardžić.

Rješenje za novonastali problem ne može se pronaći brzo i ono neće biti sveobuhvatno. Rudić savjetuje da mediji izvrše pritisak na vlasti da se formira Fond za podršku medijima i medijskom pluralizmu. Na godišnjem nivou RAK ostvari višak prihoda koji se posljednjih godina kreće oko 17 miliona maraka.

“Taj novac se vrati u državni bužet umjesto da se investira u medije, produkciju medijskih sadržaja, jačanje novinarstva u interesu javnosti. Isto tako, na godišnjem nivou iz javnih budžeta se podijele grantovi medijima bez jasnih kriterija i netransparetno, tako da nisam sigurna da ta sredstva služe opstanku medija i profesionalnom i odgovornom novinarstvu. To se mora mijenjati - medijska zajednica bi, koliko sutra, trebala biti jedinstvenija u kritici takvih potupaka i zahtijevati javnost dodjele novca medijima iz javnih budžeta”, kaže Rudić.

Smatra i da je jedno od rješenja izvan granica BiH jačanje EU fondova za medije, što su nedavno tražile i Evropska i Međunarodna federacija novinara.

“No, s obzirom na budžet EU parlamenta i izjave nekih od radikalnih EU parlamentaraca, nisam sigurna da će biti dovoljno novca za nezavisne medije ne samo u BiH već i diljem Evrope”, govori Rudić.  

___