TI BiH predstavio rezultate istraživanja o primjeni ZOSPI-ja u BiH

foto: Pixabay

Međunarodni je dan slobode pristupa informacijama, a Bosna i Hercegovina ima novi Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) na nivou institucija Bosne i Hercegovina (BiH). Objavljen je u Službenom listu BiH 30. augusta 2023. godine, a na snagu je stupio osmog dana od dana objavljivanja. Prethodno je Zakon osvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) 22. augusta i na sjednici Doma naroda PS BiH 30. augusta 2023. godine. Zakon je usvojen uprkos brojnim kritikama nevladinih i međunarodnih organizacija.

“Usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou je primjer kako ne treba usvajati nove zakona. Ministarstvo pravde i Vijeće ministara su potpuno ignorisali sve komentare koje je civilno društvo dostavilo, a bilo ih je više od 200, bez da su dali ijednu rečenicu i obrazloženje zašto je to tako”, rekao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala BiH (Ti BiH) na konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koju je TI BiH održao u Sarajevu.

Blagovčanin je dodao da su ignorisani i komentari međunarodnih organizacija i stručnih tijela, poput SIGME i Direkcije za evropske integracije BiH.

Civilno društvo je imalo veliki broj zamjerki na predloženi zakon, poput toga da zakon propisuje preširok opseg izuzetaka od obaveze dostavljanja informacijama, te ne omogućava nezavisnost u postupanju po žalbama u slučajevima kršenja zakona.

Blagovčanin je napomenuo da je najveća manjkavost novog zakona to što je Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH tijelo za rješavanje žalbi u drugostepenom postupku.

“To tijelo niti ispunjava kriterije stručnosti, niti kriterije nezavisnosti. To nije rješenje koje će osigurati građanima pravo na pristup informacijama…’’, rekao je Blagovčanin.

Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Odjela za pravnu pomoć TI BiH, kazala je da nisu sporne samo određene zakonske odredbe, već i sam postupak donošenja zakona.

“Brojne nevladine organizacije isticale su manjkavosti, kako postupka, tako samog zakona. Išlo se na to da se pokušava napraviti neko rješenje po uzoru na zemlje okruženja, Srbiju i Hrvatsku, međutim naš sistem je potpuno drugačiji”, rekla je ona.

Dodala je da su organizacije civilnog društva poslale preko 200 komentara putem e-platforme, poštom i mejlom, ali se čini kao da nisu došli do institucija.

“U tom postupku uopće nismo saslušani... Kada pogledate zakon koji je objavljen u Službenom glasniku, naići ćete na tehničke greške na koje smo mi upozoravali i u procesu konsultacija i naknadno”, istakla je Kljajić Grgić.

Pristup informacijama se prema novom zakonu može ograničiti u mnogo većem broju slučajeva nego što je to bilo ranije, između ostalog, ukoliko bi nastala ozbiljna šteta u pogledu nacionalne sigurnosti, u toku inspekcije koje provode institucije BiH, zbog komercijalnih interesa, ukoliko bi došlo do štete za okoliš, ako je informacija poreska tajna, u slučaju ponovne upotrebe od podnosioca zahtjeva. Informacije mogu biti uskraćene i, naprimjer, kada je riječ o informaciji u postupku izrade unutar jednog ili među više institucija BiH čije bi objavljivanje ozbiljno narušilo njenu izradu.

Kljajić Grgić kaže da je broj izuzetaka velik, da su oni dosta nejasni i da će predstavljati izazov pri implementaciji zakona.

Zakon predviđa i proaktivno objavljivanje informacija te uspostavu Centralnog portala javnih informacija čiji način organizacije i vođenja će se propisati posebnim pravilnikom koji će na prijedlog Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH donijeti Vijeće ministara BiH u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. 

Novi zakon umanjuje i ulogu Institucije ombudsmena BiH, te ne predviđa dovoljno oštre sankcije. Učesnici konferencije su naglasili i da je trebalo ići u pravcu rješenja koje predviđa da se sankcije izriču u slučaju kršenja samog zakona, a ne tek u situacijama kada se ne ispoštuje nalog upravnog inspektora.

Primjena zakona otežana i u 2023. godini         

Kao i prethodnih godina, Transparency International BiH je na Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, koji se obilježava 28. septembra, predstavio rezultate istraživanje o primjeni ZOSPI-ja u javnim preduzećima i javnim institucijama. Iako BiH ima novi ZOSPI na nivou institucija BiH, i dalje su na snazi stari zakoni o slobodi pristupa informacijama na entitetskim nivoima.

“Prvi zaključak je da nema razlike između primjene zakona na različitim nivoima vlasti. Drugi zaključak jeste da imamo određeni napredak koji se se prvenstveno odnosi na formalnu primjenu zakona, na odgovore u zakonom propisanom roku. Međutim, s ozbirom da se zakon primjenjuje u BiH već dvadeset godina, to je nedovoljno’’, rekao je Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći TI BIH, koji je predstavio rezultate istraživanja.

Istraživanje rađeno 2023. je pokazalo da je 49,7 posto javnih preduzeća te 79,5 posto javnih institucija odgovorilo u zakonski predviđenom roku od 15 dana. TI BiH je od 428 javnih preduzeća i od 792 javne institucije tražio informacije o sastavu upravljačkih organa (direktora i članova upravnog odbora), iznosima plata i naknada, podatke o broju zaposlenih te finansijske izvještaje za 2022.

Istraživanje o primjeni ZOSPI-ja TI BiH radi od 2011. godine, a procenti odgovora su prethodno varirali od 40 do 60 posto. Procent odgovora ovisi i od toga koje informacije tražite, rekao je Vujić.

“Ukoliko tražite informacije koje se odnose na neke statističke podatke, procent odgovora će biti veći. Ukoliko tražimo informacije koje se odnose na određenu dokumentaciju, prvenstveno mislimo na ugovore, nabavke, finansijske izvještaje, revizorske, finansijsko poslovanje, procent odgovora će biti manji”, dodao je Vujić.

Najčešći razlozi odbijanja dostavljanja informacija nisu se mijenjali zadnjih deset godina, te se odnose na to da tražene informacije predstavljaju obimnu dokumentaciju, da javni organi dostavljaju druge informacije u odnosu na tražene, da je javnim organima potreban duži period za dostavljanje, da ne mogu dati informacije u cilju zaštite povjerljivih komercijalnih interesa i zaštite privatnosti.

Zbog nedostavljanja informacija, TI BiH je pokrenuo preko 200 sudskih sporova, a objavio je i bazu sudske prakse koja omogućava uvid u sudske odluke. Napominju da su sudski procesi spori i da se na neke čeka godinama.

“Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) se već 20 godina koristi Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i on je za nas neprocjenjiv alat za istraživačke novinare za rad. Mi na taj način dobijemo jako važne informacije koje institucije često žele da sakriju, iako bi one trebale biti javne”, rekao je Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a.

CIN je do sada pokrenuo 16 sudskih postupaka za nedostavljanje informacija, a do konačne presude, koje su do sada bile u korist CIN-a, u prosjeku se čekalo po 18 mjeseci. Abdagić govori da nakon 18 mjeseci dostavljene podatke novinari ne mogu iskoristiti ali da im ove presude služe za budući rad kada šalju zahtjeve za informacije. Dodaje i da institucije selektivno poštuju određene odredbe zakona, a da osobe zadužene za dostavljanje informacija nemaju uvijek potrebno znanje kako da odgovore na novinarske upite.

Ena Kljajić Grgić govori da su problemi pri primjeni zakona brojni, da se informacije često odbijaju po automatizmu, ne sprovodi se test javnog interesa, pogrešno se tumače odredbe za izuzetke, stranke se ne upućuje da se obrate Instituciji ombudsmena BiH.

“Velika je vjerovatnoća da kao građanin nećete uspjeti ostvariti pravo na pristup informacijama, naići ćete na zid, na ćutanje uprave, na ignorisanje vaših zahtjeva. Ako idete posredovanjem organizacije onda će vas shvatiti ozbiljnije i veća je šansa da ćete prije ostvariti pravo”, govori Kljajić Grgić.

Pored starih izazova u primjeni ZOSPI-ja, sada slijede i novi. Jedan od njih je i koji će se zakon primjenjivati u Brčko Distriktu: da li novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou države kao što je to bilo i do sada, ili će Brčko Distrik donijeti novi.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.