Virtualna stvarnost, botovi, umjetna inteligencija ili programi za blokiranje reklama, neke su od inovacija i trendova u medijima u predstojećoj godini.

Tehnološke promjene, finansijska kriza, teškoće u naplaćivanju sadržaja i izgradnja odnosa sa novim generacijama konzumenata vijesti neki su od glavnih izazova s kojima se suočavaju novinske kuće. Medijski stručnjaci iz različitih polja navode neke od pojava i promjena koje bismo mogli vidjeti u nadolazećoj godini.

Virtualna stvarnost – 2016. godina će biti godina ulaska tehnologije virtualne stvarnosti, VR, u mainstream. Tehnologija je dosegla momenat kada je dovoljno dostupna, jeftina za proizvodnju i spremna za omasovljenje i medijske organizacije su spremne da je počnu koristiti u produkciji sadržaja.

The New York Times je u novembru 2015. godine svojim pretplatnicima uz vikend izdanje poslao milion kartonskih setova za VR, pripremivši ih za pokretanje mobilne aplikacije NYT VR, koja se od tada pokazala najuspješnijom aplikacijom te medijske kuće.

Priče poput „The Displaced“ primjer su korištenja te tehnologije u mainstream medijima, a na webu su već dostupni i tutorijali za kreiranje privlačnih VR priča za setove poput Google Cardborda, koji se koristi u kombinaciji sa smart telefonom.

Programi za blokiranje reklama – Monetizacija sadržaja objavljenog online od početka je jedan od glavnih problema internet novinarstva. Reklame koje prate novinske web sajtove i programi poput Google Ads jedno su od korištenih rješenja, no istraživanja pokazuju da broj ljudi koji koriste dodatke za blokiranje reklama (tzv. adblockers) nikada nije bio veći.

Stručnjaci predviđaju da će to biti jedan od glavnih izazova na koji će medijske kuće koje objavljuju online morati odgovoriti tokom narednih godina.

AMP (Accelerated Mobile Pages) – Konzumacija vijesti na mobilnim uređajima u stalnom je porastu i 2015. godina je pokazala da su internet kompanije veoma svjesne potreba korisnika tih platformi.

Facebook je u maju prošle godine pokrenuo Instant Articles, što su Apple i Snapchat pratili vlastitim funkcijama prilagođenim otkrivanju i praćenju vijesti unutar aplikacija.

Ipak, najambiciozniji projekat na tom polju je Google-ov AMP (Accelerated Mobile Pages), protokol koji obećava brže učitavanje i lakše korištenje sadržaja u mobilnim verzijama web sajtova, što je veoma privlačno za medijske kuće koje nastoje čitaoce zadržati unutar svojih web sajtova.

Paywall 2.0 – Veza između čitatelja i web sajtova koji naplaćuju svoje sadržaje napeta je – korisnici interneta dugo nisu bili naviknuti na plaćanje pristupa bilo kakvim sadržajima i prva generacija tzv. paywall-ova postigla je miješane rezultate.

No, čini se da postaje sve jasnije da se za produkciju i pristup kvalitetnim sadržajima mora na neki način platiti: primjeri New York Timesa, Wall Street Journala, Financial Timesa i drugih pokazali su da različiti modeli naplaćivanja funkcionišu na međunarodnom nivou, a podaci pokazuju da i servisi poput Piana i Blendle-a, koji funkcionišu na principu kredita za pristup vijestima, imaju svoju publiku. Neki stručnjaci smatraju da je vrijeme za Paywall 2.0.

Podcasting - Format od kojeg se očekuje značajna ekspanzija tokom ove godine. Podcasti su prisutni godinama i imaju svoju publiku, no porast popularnosti koji su doživjeli nakon emitovanja radio emisije Serial, opsežne istrage ubistva američke tinejdžerke Hae Min Lee iz 1999. godine i suđenja njenom dečku Adnanu Sayedu, koja je privukla milione slušalaca, mogao bi značiti da je momenat za podcast konačno stigao.

Druga sezona Seriala je u toku, a broj slušalaca podcast programa u 2015. godini udvostručio se u odnosu na 2008. godinu.

Tehnološki trendovi

Promjene u tehnologiji utječu na svakodnevnicu novinarstva te tako Trend Report 2016 firme Webbmedia Group, kao najznačajnije tehnološke trendove ove godine izdvaja čak 81 pojavu iz tog područja, među kojima bi na medijske kuće i način na koji one komuniciraju sa svojom publikom najviše utjecaja mogli imati:

Botovi – Iako toga možda nisu svjesni, veliki broj korisnika interneta svakodnevno koristi tzv. botove, automatizirane programe koji obavljaju određene funkcije za pojedinca ili kompaniju.

Popularni Slack, koji ima više od milion aktivnih korisnika dnevno, jedan je primjer automatizacije redakcijskih zadataka s kojim eksperimentišu brojne medijske kuće.

New York Times je tako kreirao alat pod nazivom Blossom, bot baziran na Slacku, koji predviđa njihovu popularnost na društvenim medijima i predlaže na kojim ga platformama treba promovirati, na osnovu tipa sadržaja i podataka o posjećenosti.

Umjetna inteligencija – Novinske organizacije već neko vrijeme eksperimentiraju sa automatiziranim programima koji sastavljaju članke na osnovu podataka dostupnih na različitim mjestima na internetu (kao što su izvještaji o zemljotresima, vremenskoj prognozi i slično).

No, primjene umjetne inteligencije u novinarstvu daleko su šire od toga: predviđanje vjerovatnoće događaja, praćenje komentara korisnika na servisima kao što su YouTube ili Wikipedia, a autori izvještaja smatraju da bi posebno korisna mogla biti na području istraživačkog novinarstva, za brže transkripte, kodiranje intervjua i sortiranje podataka za data novinarstvo.

Ambijentalna sučelja – Oslanjajući se na podatke koje o korisnicima prikupljaju njihovi mobilni uređaji i prakse servisa kao što je Google News, koji korisnicima nudi informacije bazirane na lokaciji, vremenskoj zoni i drugim podacima o njihovom ambijentu, novinske kuće rade na razvoju algoritama koji bi nudili notifikacije o vijestima i pričama na osnovu korisničke aktivnosti, mjesta gdje se nalaze itd.

Već je razvijen algoritam koji može prepoznati kada je korisnicima mobilnih telefona dosadno i iskoristiti taj period da im ponudi sadržaj.

Namjerno kreirane “zečije rupe” – Svako ko je proveo značajniji period vremena na internetu, zna kako je lako upasti u “zečiju rupu”: niz linkova koji čitaoca odvode sve dalje od početne tačke istraživanja.

Novinske organizacije stalno eksperimentiraju sa novim načinima kreiranja tih puteva, te će za izdavače u narednom periodu biti izazov kreirati slojeve linkova koji čitaocu pružaju dodatne informacije bez napuštanja njihovog web sajta.

Washington Post je tako kreirao “mapu znanja” koja prati njihovo izvještavanje o ISIS-u.

Provjeravanje informacija u stvarnom vremenu – Verifikacija informacija rastuće je i popularno polje medijskog djelovanja u doba brzog širenja (često netačnih) informacija na društvenim mrežama i internetu uopšte. Prema podacima iz februara 2016. godine, broj web stranica koje se bave provjerom tačnosti informacija dostigao je skoro 100.

Tehnologije prepoznavanja audio sadržaja i prevoda govora već postoje, te stručnjaci predviđaju njihovu primjenu na automatsko provjeravanje izjava u direktnim emitovanjima kao što su govori političara ili predizborne debate.