Kriminalizovanje klevete ograničava slobodu medija
Kriminalizovanje klevete ograničava slobodu medija
17/03/2017
Kriminalizovanje klevete i uvrede prisutno je u tri četvrtine zemalja članica OSCE-a i pored preporuka međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava da se takva praksa ukine.
Kleveta i uvreda i dalje su zakonom kažnjive u mnogim zemljama članicama OSCE-a, pokazalo je novo istraživanje Ureda predstavnice OSCE-a za slobodu medija.
Posebno problematična područja ostaju južna Evropa, posebno Grčka, Italija, Portugal i Turska, centralna Evropa, u kojoj se ističe Mađarska, centralna Azija i Azerbejdžan. Pored tih zemalja, povremene osude novinara dešavaju se i u Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, koje se većinom smatraju kao primjeri zemalja sa visokom stopom medijskih sloboda, navodi se u komparativnoj studiji „Zakoni o kleveti i uvredama u OSCE regionu“.
Devet zemalja sankcioniše klevetu značajnije ukoliko se odnosi na javnog zvaničnika, što je protivno međunarodnim standardima, a gotovo sve od tih zemalja smještene su na području zapadne Evrope.
Gotovo polovina zemalja članica OSCE-a nudi posebnu vrstu zaštite reputacije šefa države, a kazne su ozbiljnije ukoliko je riječ o čelnicima država, nego kada se radi o generalnim klevetama i uvredama. Turska se navodi kao vanredan primjer upotrebe zakona kako bi se kaznili novinari, ali i ostali građani, koji kritikuju predsjednika.
Zatvor je moguća sankcija u mnogim zemljama, dok se ostale kazne odnose na novčane kazne, i, manje uobičajeno, korektivni rad i gubitak određenih političkih prava.
Sedam zemalja kriminalizuje i uvredu strane države, dok oko jedna trećina njih ima zakone koji regulišu uvredu simbola strane države ili međunarodne organizacije.
Ukupno šest zakona koji regulišu blasfemiju i vrijeđanje religije postoje u oko jednoj trećini zemalja članica OSCE-a, iako priroda tih zakonskih odredbi varira, i, u nekim slučajevima se preklapaju s elementima zakona koji regulišu govor mržnje.
U izvještaju se navodi da su u Bosni i Hercegovini kleveta i uvreda dekriminalizovane, a bh. entiteti i Brčko distrikt su usvojili zakone o zaštiti od klevete u periodu između 2001. i 2002. godine. Usvajanje novih zakona došlo je nakon zahtjeva iz međunarodne zajednice da se zakonskim okvirom kreira građanski lijek za klevetu i uvredu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Kompletan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.