Prihodi od tradicionalnog oglašavanja u BiH su u konstantnom padu te se mediji sve više okreću internetu i digitalnim platformama. Nekima od njih, klikbejt naslovi i senzacionalistički sadržaji najjednostavniji su način kako bi privukli pažnju publike i došli do većeg broja klikova. Ovakav način dolaska do prihoda najviše koriste anonimni portali kojih je sve više u BiH, a čija je primarna svrha zarada.

Bombastični naslovi i reklame

Klikbejtovi su bombastični naslovi koji imaju za cilj da “upecaju” pažnju publike ali nemaju uporište u tekstu i obećavaju sadržaj koji ne postoji. Svrha ovih naslova jeste da se što većim brojem klikova dođe do veće zarade.

“Jedan od najvećih problema s klikbejt naslovima jeste što takvi naslovi zaista privlače više pažnje javnosti, te su kredibilni portali primorani da se bore s takvom konkurencijom. Informativni portali nažalost obiluju takvim naslovima, a o portalima zabavnog karaktera da i ne govorim. Često se u klikbejt naslovima obećava ono što tekst neće ponuditi, skrivaju se mjesto, akteri ili vrijeme događaja i na taj način se korisnicima baca ‘udica’, za najčešće ne tako kvalitetan tekst”, govori Amela Delić, asistentica na Odsjeku za žurnalistiku, na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Vuk Vučetić, ekspert za medijsku pismenost i docent na Filozofskom fakultetu na Palama, objašnjava da ovi naslovi imaju nekoliko elemenata. Prvi je, kaže, svakako atraktivni, senzacionalni naslov koji je gotovo po pravilu napisan velikim slovima i sadrži fraze poput “Nećete vjerovati šta se desilo” ili “Nećete prepoznati kako sada izgleda”. Ovakve naslove obično prati veliki broj znakova interpunkcije  i riječi “foto”, “video” pa i indikacija o tome da je tekst namijenjen za stariju publiku, čime se dodatno pojačava senzacionalizam.

Ovakve strategije najviše koriste anonimni portali, koji nisu registrovani kao poslovni subjekti i nemaju informacije o kontaktima, vlasništu i uredništvu. Predstavljaju i tip medija koji najviše doprinosi stvaranju i širenju dezinformacija na internetu i najviše su skloni da koriste klikbejtove. Kao što je pokazalo istraživanje Udruženja Zašto ne?, anonimni portali većinom imaju mnogo reklama i to prvenstveno preko Google AdSense platforme i često su povezani sa nekoliko Facebook stranica ili grupa kako bi dostigli veći broj pratitelja.

Na ovaj način može se doći do značajne zarade. “Može se zaraditi po nekoliko hiljada maraka ukoliko imate više portala na kojem svakodnevno objavljujete takav sadržaj. Ima jako veliki broj pogotovo mladih ljudi koji primarno ostvaruju zaradu na takav način. Veliki broj mladih koji nemaju posao odlučuju putem takvog sadržaja i oglašavanja ostvariti svoj profit”, govori Emir Zulejhić, urednik fact-checking platforme Raskrinkavanja.ba.

Anonimni portali

Klikbejt naslovi su često vezani za trivijalne informacije i osobe iz showbizza, ipak oni se koriste i za političke dezinformacije, pseudonauku i teorije zavjere. Tako se mogu pročitati klikbejt naslovi koji lažno navode da je konačno otkriveno zbog čega je ubijen David Dragičević, da na Balkanu nije sigurno i da je stiglo jezivo upozorenje od ISIL-a ili da se Željko Ražnatović Arkan, ratni zločinac, pojavljuje u seriji Igra prijestolja. Ovakvi i slični sadržaji mogu imati značajne posljedice te podizati osjećaj nesigurnosti i etničke tenzije u BiH.

“Čak i neke ozbiljne recimo političke teme se nerijetko predstavljaju u formi klikbejta, jednostavno kako bi se ostvario profit. Ovakvom ‘banalizacijom’ političke ali i društvene sfere zapravo doprinosi se depolitizaciji javnosti, pri čemu klikbejt ima tzv. ‘narkotizirajući’ uticaj na publiku”, kaže Vučetić.

Klickbejt naslovi i anonimni portali pored toga narušavaju kredibilitet medija čija je posljedica sve veće nepovjerenje u medijske sadržaje, naročito među mladima.

“Takvi portali imaju za cilj da zarade, ne poštuju nikakve kodekse, često imaju namjeru da budu u službi onih koji plaćaju, najčešće političara i unose nemire među ljudima, potenciraju na negativnim stvarima i predstavljaju loše medije i novinare”, govori Mladen Kojić, urednik portala eSrebrenica.

Delić kaže da javnost najčešće ne shvata da takve portale uglavnom ne kreiraju i ne uređuju profesionalni novinari. “ Posljedice toga su da javnost sve manje vjeruje medijima, a kad ne vjeruju medijima, kome će vjerovati nego političarima, vjerskim liderima ili takozvanim neformalnim liderima javnosti ili populistima”.

U BiH za sada na institucionalnom nivou ništa nije učinjeno kako bi se suzbio trend širenja klikbejtova i anonimnih portala. Bosna i Hercegovina i dalje nema uređene zakonske okvire za transparentnost medijskog vlasništva ili oglašavanje. Pored toga, samoregulacija online portala u BiH se pokazala neefikasnom naročito zbog nemogućnosti izricanja sankcija u slučajevima kršenja profesionalnih standarda, ali i nedostatka konstantnog ili povremenog monitoringa medija.

“Samoregulacijom se ne može uraditi mnogo po tom pitanju jer iza tih praksi stoje jaki finansijski i drugi interesi. Ali je važno o tome razgovarati i raditi na medijskoj pismenosti kako bi građani razumjeli šta su to klikbejtovi i koji im je interes”, govori Sanela Hodžić, urednica istraživanja u Mediacentru Sarajevo.

Kroz watchdog platforme kao što je raskrinkavanje.ba i radionice o medijskoj pismenosti za sada jedino civilni sektor obučava građana o novinarskim standardima kako bi oni, između ostalog, mogli prepoznati klikbejt naslove i znali razlikovati anonimne portale od kredibilnih.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.