Izgubljeni u informacijama iz Brisela
Izgubljeni u informacijama iz Brisela
29/06/2022
Kontradiktorne informacije o sastanku bh. političara sa evropskim zvaničnicima u Briselu.
foto: Screenshot / bh. mediji
Prenošenje informacija i izjava političara bez konteksta zbunjujuće je za publiku i često može dovesti do toga da javnost zapravo ne zna šta se tačno dogodilo. Osnovna funkcija vijesti jeste pravovremeno i tačno informisati o događajima od javnog interesa, a prenošenje informacija i izjava bez konteksta može dovesti do toga da vijest bude nerazumljiva i nerelevantna. U Bosni i Hercegovini (BiH) takav način izvještavanja može biti i jasan pokazatelj koje su to političke partije favoriti ili pokrovitelji određenog medija. Dio medijskih izvještaja sa sastanka lidera parlamentarnih stranaka iz BiH sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, 12. juna, upravo je to pokazao.
U Briselu je 12. juna održan sastanak zvaničnika Evropske unije (EU), sa bosankohercegovačkim političarima na kojem se razgovaralo, o kako je najavljeno „ključnim pitanjima za BiH, koji bi trasirali put zemlje ka EU i onemogućili dalju blokadu institucija BiH“. Cilj sastanka bio je smanjenje tenzija među političkim strankama i okretanje prema zajedničkom radu, što bi trebalo dovesti do unaprjeđenja funkcionalnosti i stabilnosti BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Iako je većina medija, dan kasnije, izvještavala o ovom sastanku, tek rijetki su to radili jasno, precizno i uključujući kontekst potreban za priču. Dio medija je govorio o potpisanom dokumentu, drugi dio o tome da je većina političkih predstavnika podržala, ali ne i potpisala Sporazum o načelima za osiguravanje funkcionalne BiH koja napreduje na evropskom putu. Iako se u tom dokumentu navodi da će se političari posvetiti očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne evropske države i naglašava važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije BiH, izostao je jasan odgovor šta ta informacija tačno znači za građane. Izostale su važne informacije poput onih da dokument predviđa da se bosanskohercegovački političari obavezuju da u roku od šest mjeseci usvoje izborne reforme u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava, Zakon o javnim nabavkama ili Zakon o sprečavanju sukoba interesa. U ovom slučaju, za razumijevanje javnosti kontekst i background priče bili su neophodni.
Umjesto takvih, građani su iz većine medijskih sadržaja uglavnom mogli čuti kontradiktorne informacije, zasnovane na izjavama bosanskohercegovačkih političara, uz svađalačke i optužujuće tonove. Jedan broj medija u izvještavanje je uključio više izvora i mišljenja skoro svih učesnika sastanka, te ananlize stručnjaka, dok je jedan dio njih pretvorio u predizbornu pozornicu. Najočitiju pristrasnost pokazali su Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) i BN Televizija.
Informisanje ili politička promocija
RTRS je najveću važnost dao informaciji da dokument nije potpisan i to kroz izjavu člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da bi nakon toga utvrdio da su bošnjačke političke stranke jedinstvene, a srpske razjedinjene. „Evropski savjet objavio je dokument - politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne BiH koja napreduje na evropskom putu nakon razgovora u Briselu sa bh. političkim predstavnicima. U dokumentu je nabrojano šta će biti fokus bh. političara u narednom periodu do izbora i nakon toga. Dokument nije potpisan, ali je postignut načelni dogovor da će se raditi na sprovođenju zacrtanih ciljeva“, izvijestio je RTRS, ali bez navođenja koji su to principi i ciljevi.
Fokus izvještavanja RTRS-a bio je na tome da politički predstavnici tog bosanskohercegovačkog entiteta nisu pristali da se u dokumentu osudi ruska agresija na Ukrajinu, te da je zahvaljujući intervenciji Ujedinjene Srpske (US), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijalističke partije (SP) dokument „oblikovan po mjeri Srpske“. RTRS dokazuje da Milorad Dodik, Petar Đokić i Nenad Stevandić nisu potpisali dokument. Medijski prostor u priči o sastanku u Briselu u najvećoj mjeri javni emiter dao je ovoj trojici političara.
RTRS je izvijestio kako je „Srpska u Briselu odbranila svoju poziciju i dejtonske principe“, a Dodik, Stevandić i Đokić su to objašnjavali u svojim izjavama. Zanimljivo je da RTRS prenosi kako njih trojica nisu prihvatili preambulu na početku sastanka koja govori da će se BiH pridružiti rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) koja je utvrdila agresiju na Ukrajinu. Ovaj medij apostrofira da će pregovori ostati upamćeni i po razjedinjenosti srpskih predstavnika, dok su, kako su naveli u izvještajima, Bošnjaci bili okupljeni oko iste ideje.
RTRS je imao i zaseban prilog sastavljen od izjava opozicionih lidera, ali zanimljivo je kako je na svaku izjavu opozicionih političara bila emitovana izjava Dodika u kojoj demantuje, napada i optužuje prethodnog (opozicionog) sagovornika. Takva mogućnost opozicionim političarima nije pružena.
U Dnevniku RTRS-a, mjesto su našle i kratke izjave predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, a nakon toga je uslijedio monološki prilog u kojem predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović govori da žali što su predstavnici opozicije iskoristili ovo kao poligon za određena politička prepucavanja. Paradoksalno, i sama je iskoristila tu priliku.
Prividi objektivnosti
U Dnevniku BN Televizije 13 minuta je posvećeno temi sastanka u Briselu, a devet minuta su bili monolozi opozicije u kojima kritikuje vlast. BNTV počinje dnevnik citatom opozicije da je Dodik kapitulirao, odlaskom na sastanak i pružanjem podrške dokumentu koji su pred bosanskohercegovačke političare stavili evropski zvaničnici.
Ipak, ova televizija je na početku Dnevnika gledaoce upoznala sa djelimičnim sadržajem dokumenta. Ovaj medij javlja da je BiH prihvatila sporazum o jakoj i kredibilnoj mapi puta koja će se sprovoditi s ciljem napretka. Dokument su, kako su naveli u Dnevniku, prihvatili svi osim Čovića (predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić se ne pominje), što je netačno, a iz Republike Srpske su ga prihvatili Đokić, Stevandić i Dodik.
„Učesnici se pozivaju da prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima BiH imajući u vidu rezoluciju UN-a ES-11/1 O agresiji na Ukrajinu usvojenu 2. marta 2022. (Predstavnici RS pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)“, objavio je BN dio sadržaja dokumenta. Ovaj medij pokušao je dokazati kako je Dodik priznao termin „ruska agresija“, a sve to je upotpunjeno njegovom izjavom da su spornu rezoluciju primili k znanju.
„Što se tiče te rezolucije ona postoji kao dokument i niko ne može osporiti da postoji i stavljena je u navodnike, to znači da se referira na postojeći dokument. I nema rečenice prije da se prihvata nego se kaže ima u vidu, ima u vidu naravno. Primili smo k znanju čim je UN donio tu odluku“, izjava je Milorada Dodika koju su koristili.
Nakon prividne objektivnosti u kojoj je Dodiku ostavljen prostor da se „brani“, uslijedila su dva priloga. U jednom predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović kroz čak četiri izjave optužuje vlast u Republici Srpskoj za izdaju i niz drugih optužbi na rad vlasti, koje nemaju veze sa sastankom u Briselu. Borenović je Dodika optužio da je prihvatanjem sporazuma priznao i genocid u Srebrenici, jer se u dokumentu pominje prihvatanje svih međunarodnih presuda, a lider PDP-a imao je priliku da iznese „sramnu činjenicu da se Republika Srpska pominje u fusnoti“.
Po istom principu predsjedniku Srpske demokratske stranke (SDS) Mirku Šaroviću dat je prostor da iznosi optužbe na račun vlasti u RS i to kroz čak četiri izjave u istom Dnevniku. Šarović je rekao kako se potpisivanjem sporazuma u Briselu BiH obavezala na uvođenje sankcija Rusiji. Zanimljivo je da opozicioni lideri, osim što po uzoru na Dodika podržavaju Rusiju, insistiraju na tezi da je dokument potpisan, dok vlast u RS, ali i ostali bosanskohercegovački mediji, govore suprotno.
Veći dio dnevnika Federalne televizije (FTV) bio je posvećen ovoj temi, a o briselskim razgovorima javnost je obaviještena prevashodno kroz prilog u kojem je novinarka objasnila neke od 19 tačaka iz sporazuma koji, kako javlja FTV, nije potpisan. Nakon informacija o sadržaju dokumenta, FTV je u izvještaj uključila stavove skoro svih učesnika. Puštene su izjave predsjednika SDA Bakira Izebegovića, predsjednika Socijaldemokratske partije Nermina Nikšića, Naroda i Pravde Elmedina Konakovića, PDP-a Branislava Borenovića koji je i u programu FTV-a koristio više predizborni, a ne govor koji bi objašnjavao ono što se događalo na sastanku sa zvaničnicima EU. Prostor za izjave imao je i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevadić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U istom dnevniku govorio je i predsjednik Demokratske fronte i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Dragan Čović je sekunde u Dnevniku FTV iskoristio da javnost podsjeti da ne priznaje Željka Komšića i da ne želi s njim u Brisel. Dodatno je emitovana vijest da su iz SDS-a i Savez za bolju budućnost (SBB) bojkotovali sastanak, o čemu su lideri ove dvije stranke i govorili u izjavama. FTV je na briselski sastanak objavila i reakciju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, ali i ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH. Javni servis konstatuje da je nakon niza suprotnih stavova, natezanja, sastavljena konačna verzija sporazuma koju je većina prihvatila usmeno.
Javni servis Federacije BiH govorio je o 19 tačaka, ali su apostrofirane tačke koje govore o provođenju reformi, ispunjavanju 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog članstva i o izborima.
Važnost drugačijeg mišljenja
BHRT dan nakon sastanka izvještava o rezultatima sastanka, a novinarka konstatuje da je rezultat sastanka etnička i politička podijela. BHRT kaže da je „za dokument bilo Sarajevo, Banjaluka podijeljena, a da ga je Mostar odbio.“
BHRT je prenio izjave predsjednika stranaka u vlasti u RS koji su kazali kako su se izborili da se ne pominje agresija na Ukrajinu. Tako je puštena izjava predsjednika Socijalističke partije Petra Đokića koji je rekao kako je u jednom trenutku u dokumentu pisalo da je Rusija izvršila agresiju i invaziju, ali da su to uspjeli da izbace iz sadržaja dokumenta. Lideri svih stranaka iz RS, a koji su bili akteri sastanka dobili su priliku da govore, a uzeti su stavovi i političara iz Federacije BiH.
Javni servis BiH poseban prilog posvetio je stavovima naučne javnosti. U posebnom dijelu u kojem su sagovornici univerzitetski profesori i analitičari dati su komentari na sastanak s fokusom o interesovanju BiH za članstvom, ali i ozbiljnošću bh. političara. I BHRT je, kao i FTV, objavio reakcije ambasade SAD-a i hrvatskog predsjednika.
O briselskim razgovorima izvještavali su i online mediji, a najviše pažnje ovom sastanku posvetio je portal Klix.ba čiji su novinari na ovu temu objavili 20 vijesti. Od toga je najviše bilo pojedinačnih izjava političara, što govori da u tekstovima često imaju samo jedan izvor. Osim stavova političara, Klix je imao i tri tumačenja/komentara pojedinih izjava ili sastanka, a u medijskom sadržaju ovog portala našao se i jedan urednički komentar.
Internet portal Dnevnog Avaza je 13. juna objavio 11 vijesti s oznakom Brisel, a osim prenošenja izjava i reakcija novinari ovog medija zatražili su i odvojene komentare profesora Envera Kazaza, akademika Slave Kukića, te bivšeg diplomate Draška Aćimovića. Prilikom ovakvih događaja poželjno je da stručna javnost daje svoje komentare i tumači sadržaj i poruke sastanaka. Jednu vijest više od portala Dnevnog Avaza, pod hashtagom Brisel, objavio je portal N1, koji je uglavnom prenosio izjave lidera političkih stranaka, poruku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, bez pretjeranih dodatnih preispitivanja i analiziranja izrečenog, dogovorenog i poručenog.
Izvještavanje o briselskom sastanku karakteriše veliki broj kontradiktornih informacija, ali i pokazuje da su političari medijski prostor iskoristili za međusobne optužbe i promociju, a da građani nisu dobili cijelu sliku. O ovom i sličnim sastancima u BiH se najčešće izvještava kroz političke izjave, bez objašnjenja zbog čega bi oni mogli biti bitni za živote građana ili kritika na neispunjena politička obećanja.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.