Više od petine domaćinstava u BiH TV prati putem analognog signala i mogli bi uskoro ostati uskraćeni za to pravo.

foto: pixabay

Mediji su izvijestili kako su građani Bosne i Hercegovine sa neskrivenim osjećajem simpatije ispratili informaciju da je od 1. jula 2021. godine ukinut roaming u državama Zapadnog Balkana. Međutim, u sjenci te informacije neopažena je ostala vijest da je od istog datuma, počelo gašenje analognih predajnika televizijskog signala.

Ovaj proces definitivno mora biti završen do 31. decembra 2021. jer je na adresu Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) stigao dopis od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) koji traži gašenje analognih predajnika u BiH. Razlog - “nastavak korištenja spornih predajnika ometa provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži”, navedeno je u dopisu iz HAKOM-a.

Gašenje analognih predajnika u BiH već nekoliko puta je prolongirano. Prvi rok je bio prije 10 godina (01.12.2011.godine), a obavezujući rok je bio onaj koji je odredila Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) za cijeli region, a to je 17.06.2015. godine. Do tog datuma sve zemlje su bile obavezne preći na digitalno emitovanje.

Ni ovaj rok BiH nije ispoštovala i postala je tako jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nije završila pomenuti proces, iako se obavezala na poštovanje Ženevskog sporazuma iz 2006. godine i plana emitovanja (GE06).

Više od 20% domaćinstava prati TV putem analognog signala

S obzirom na to da proces digitalizacije praktično nije ni počeo, TV stanice su sada suočene sa gašenjem predajnika, a prema informacijama RAK-a, za skoro 20% domaćinstava u BiH dostupan je isključivo analogni signal.

„Svi ostali već imaju pristup nekoj od digitalnih tehnologija, dok je u ruralnim područjima duži period zastupljena DTH tehnologija (direct to home – satelitski pristup)“, navode iz RAK-a.

Mladen Ostojić, iz sela Kriškovci kod Laktaša, penzionerske dane provodi radeći kao poljoprivrednik. U kući je i dalje stara antena, koja hvata nekoliko domaćih kanala. Njegovo domaćinstvo nalazi se u tih 20 procenata koji TV sliku dobija putem analognog signala.

„Naveče gledam televiziju. Ne gledam stalno, ne mogu od posla u poljoprivredi. Uveče upalim da pogledam dnevnike. Malo više se gleda tokom zime, kada je manje posla“, kaže Ostojić za Mediacentar Sarajevo.

Zatekla ga je informacija da će u narednih nekoliko mjeseci ostajati bez signala jedne po jedne domaće televizije. Kanale koje gleda uglavnom odabira po političkoj liniji. Po istoj osnovi, kaže, zasniva i svoje povjerenje u medije. Dodaje da nije razmišljao na koji način će i dalje moći da gleda omiljene TV kanale.

„Ne znam kako ćemo dalje. Treba provjeriti i cijene, koliko šta košta kod uvođenja tih kablovskih televizija. Neki u selu su uveli kablovsku, jer imaju i fiksni telefon i internet. Ja sam iskopčao i fiksni telefon, pa eto ugasićemo televizor, pa ćemo živjeti kao u 12. vijeku. I telefon fiksni sam isključio zbog plaćanja“, napominje Ostojić.

O zahtjevu koji je došao iz Hrvatske, RAK je obavijestio predstavnike TV stanica. Konkretno, na adresu 26 komercijalnih stanica i tri javna emitera, stigao je dopis o planu gašenja analognih predajnika, navode iz Regulatorne agencije.

“U potpunosti svjesna ozbiljnosti novonastale situacije, a u cilju njenog ublažavanja, Agencija je blagovremeno informisala asocijacije/udruženja nosilaca dozvola, te se obratila svim nosiocima dozvola za distribuciju audiovizelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija i podsjetila na obavezu poštivanja člana 9. stav (4) Pravila 79/2016 0 dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija („Službeni glasnik BiH”, broj 78/16), koji glasi: ‘Do prelaska na digitalnu zemaljsku radiodifuziju, korisnik dozvole obavezan je, na nekomercijalnoj osnovi, distribuisati programe onih korisnika dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije čija se zona emitovanja nalazi u zoni licencirane telekomunikacijske mreže putem koje se vrši distribucija, a koji neće biti u mogućnosti emitovati program u skladu sa tehničkim uslovima svoje dozvole, na način i prema uslovima propisanim ovim pravilom, pri čemu je korisnik dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije obavezan osigurati dostavljanje signala do najbližeg distributivnog centra. Zona emitovanja obuhvata tehničke uslove koji su sadržani u Aneksu 2 korisnika dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije”.

Drugim riječima, RAK je obavezao kablovske operatere da potpuno besplatno emituju signale domaćih TV stanica.

Kako su naveli, očekuje da se, pored Hrvatske, u narednom periodu oglase i ostale susjedne regulatorne administracije, koje će tražiti uklanjanje analognih smetnji sa ciljem oslobađanja spektra, prvenstveno, za potrebe uvođenja 5G tehnologije.

“Ukoliko se to ne učini, BiH će biti realno suočena sa mogućnostima tužbi pred međunarodnim sudovima, zbog kršenja preuzetih međunarodnih obaveza”, saopšteno je iz RAK-a.

Proces digitalizacije već 15 godina zarobljen u političkim sukobima

Zbog kašnjenja sa procesom digitalizacije, štetu trpe građani, ali i bh. ekonomija jer frekvencije koje trenutno koriste TV stanice, namijenjene su za razvoj digitalnih tehnologija.

“Iako su prve aktivnosti digitalizacije TV signala preduzete još 2006. godine, institucije BiH nisu blagovremeno i efikasno provele potrebne aktivnosti koje bi osigurale okončanje procesa digitalizacije u definisanim rokovima. Institucije BiH kasnile su u donošenju relevantnih odluka vezanih za proces digitalizacije TV signala, a kasnile su i u provedbi aktivnosti nabavke i instalacije opreme za digitalizaciju TV signal”.

Ovo su samo neki od ključnih nalaza Ureda za reviziju institucija BiH koji je izvršio reviziju učinka “Digitalizacije TV signala u BiH”. O tom dokumentu se prije nekoliko mjeseci raspravljalo i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Kao i u svemu ostalom, digitalizacija kasni iz političkih razloga, govore za Mediacentar Sarajevo predstavnici medijskih kuća, koji napominju da će biti vidljive posljedice gašenja predajnika.

“Smatram da je najveći krivac Savjet ministara, odnosno resorno ministarstvo koje zadnjih desetak godina nijemo posmatra kako se provodi digitalizacija u susjednim zemljama, ne čineći ništa da se taj proces završi i u BiH. Prvenstveno se to odnosi na donošenje zakonskih i podzakonskih akata, zatim na brze izmjene zakonske regulative jer su se uslovi i tehnologije digitalnog emitovanja u svijetu i okruženju već nekoliko puta mijenjali. Takođe krivi su jer ni javni servisi koji su u nadležnosti tog ministarstva nisu okončali digitalizaciju kroz svoje Multiplekse koji su im dodijeljeni. Da je to učinjeno i da je promijenjena zakonska regulativa i uvrštena nova tehnologija, sada bi i za komercijalne TV kuće bilo mjesta za emitovanje u eteru zajedno sa javnim servisima, a isti bi imali dobar finansijski kolač od zakupa. Međutim, naše državne vlasti za to nisu imale sluha i po meni trebaju snositi svu krivicu”, smatra Damir Đapo, zamjenik direktora RTV Slon iz Tuzle.

Dodaje da dio medija posebno onih u pograničnim područjima nemaju alternativu, moraju gasiti predajnike i preći na emitovanje samo putem kablovskih operatera. Ostali mediji u unutrašnjosti imaju nešto više prostora da se snađu jer je njima gašenje planirano krajem ove godine.

“Svima je poznato da su analogni TV predajnici trebali biti ugašeni 2015. godine. Trebali smo imati od tada u funkciji Multiplekse A i B koji su u vlasništvu tri javna servisa i barem jedan multiplex koji bi imao operatera u privatnom vlasništvu i putem kojeg bi program emitovale privatne TV stanice. Od svega ovoga samo je djelimično zaživio Multiplex A i to u tri regije (Banja Luka, Mostar i Sarajevo). Ostali dijelovi BiH ostali su u digitalnom mraku”, napominje Đapo.

Gašenje i predajnika koji ne mogu da smetaju Hrvatskoj

Elvir Švrakić, direktor TV Hayat iz Sarajeva i predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) kaže da je ova situacija još jedan udar na domaće medije, koji će sasvim sigurno pretrpiti štetu.

„Ako medij ne dolazi do publike, gubi novac od klijenata i agencija. Onda će se to osjetiti na prihodima medija koji su isključivo komercijalni. Doći će do slabljenja kvaliteta programa ili kupovine serijskog programa. Postoji neka alternativa, za koju se mi borimo, a to je da nam odobre da u ovoj fazi privremeno, postavimo digitalne predajnike koji su predviđeni za Multiplekse B, C i D, do momenta dok  ti Muxovi ne zažive. Dakle, da emitujemo na digitalnim frekvencijama privremeno. To jeste trošak, ali opet neće biti mrak i sada pregovaramo sa Ministarstvom komunikacija i transporta i sa Regulatornom agencijom za komunikacije, u kojem pravcu će to krenuti. Imali smo sastanak sa direktorom i upravom RAK-a. Oni su na tom prvom sastanku odbili da nam izađu u susret, da postavimo te privremene predajnike“, kaže Švrakić.

Kako kaže, njegova televizija treba ugasiti devet predajnika. Spominje da postoje i određene nelogičnosti kada je riječ o gašenju pojedinih predajnika.

„Znam da se trebaju gasiti čak i neki predajnici za koje je nejasno kako mogu smetati Hrvatskoj, jer ne pokrivaju pograničnu zonu i ne mogu dobaciti do Hrvatske. Razmijenio sam informacije sa kolegama iz drugih televizija. Jako nas čudi da se moraju ugasiti neki predajnici koji pokrivaju Bijeljinu, Banjaluku, Zenicu, Konjic, Sanski Most... Ta pokrivenost će se drastično smanjiti. To neće biti trećina populacije, već trećina broja predajnika, a pokrivenost će biti mnogo veća, jer su to urbane i velike sredine“, govori Švrakić.

Rješenje vidi u što hitnijem dogovoru političkih predstavnika, kao i predstavnika tri javna emitera, koji su „zarobili“ kompletan proces digitalizacije.

Ono što je najbitnije, za proces digitalizacije sredstva su odavno obezbijeđena.

U izvještaju Ureda za reviziju, navodi se da od odobrenih 36,9 miliona KM za „Projekat višegodišnjih kapitalnih ulaganja digitalizacije Javnih radiotelevizijskih servisa BiH“, do sada je realizovano samo 6,7 miliona KM, na temelju ugovora o nabavci iz 2014. godine za opremu za testni signal, koji je pušten u rad tek 2016. godine.

“Kašnjenje u rješavanju pitanja raspodjele nabavljene opreme i osiguranja tehničkih preduslova na lokacijama gdje se oprema trebala instalirati produžila je vrijeme instalacije opreme sa 4 mjeseca na preko 2,5 godine”, stoji u navedenom izvještaju, kao i da je uspješno završena samo jedna od četiri pokrenute procedure javne nabave.

SLIKA- Kasnjenje digitalizacija

Televizije samo u gradskim zonama?

Ni puštanje testnog signala na području Sarajeva, Banjaluke i Mostara, nije moglo proći bez problema. Televizija K3 iz Prnjavora bila je prinuđena još tada da ugasi svoj glavni predajnik i da započne sa digitalnim emitovanjem.

„Mi smo prva i jedina komercijalna televizija u BiH u digitalnom signalu. Nama je tada, uspostavljanjem testnog digitalnog signala u Banjaluci jednostavno ugašeno emitovanje na 32. kanalu sa kote Svinjar. Bili smo 13 mjeseci bez glavnog signala, ovdje u Prnjavoru, Banjaluci, Gradišci i Doboju, pa smo prinuđeni da nađemo neko rješenje. Tako smo mi postali prva privatna televizija koja je ušla u MUX A. Trebali smo ući besplatno, međutim javni servis, odnosno RTRS, nam to nije dozvolio. Moramo plaćati određenu komercijalnu cijenu. Dakle, od 2017. mi plaćamo punu cijenu za korištenje usluga digitalnog emitovanja sa kote Kozara“, kaže Branko Dakić, zamjenik direktora K3 televizije.

Dodaje kako do 1. septembra mora ugasiti tri predajnika, od 12, preko kojih emituje program.

„To su predajnici u Banjaluci, Prijedoru i Doboju. Sad se vidi koliko je bilo dobro što smo dogovorili taj ulazak u MUX A sa RTRS, jer preko digitalnog signala sa Kozare mogu pokriti Banjaluku i Prijedor, ali ću izgubiti Doboj. Da li će se to odraziti na gledanost – vjerovatno hoće, jer čim ljudi ne mogu da gledaju tvoj program, gubiš i klijente, jer klijenti neće da se reklamiraju i prave ikakve marketinške ugovore, pošto signal ne dolazi do krajnjeg konzumenta. Tako opada uticaj i televizije, jer će se gledati samo u gradskim zonama. Moramo se složiti da ruralne zone nisu baš dobro pokrivene signalom. Pitanje je, kako će se stanovnici snaći kroz neki oblik DTH signala (Direct to home)“, zaključio je Dakić.

A da će građani opet biti najveći gubitnici, kontstatovano je i u već pomenutom izvještaju Ureda za reviziju.

„Činjenica je da je prijem zemaljski emitovanog signala najjeftinije rješenje za socijalno najugroženije građane u BiH i da će zbog izostanka kvalitetnog zemaljskog TV signala najviše trpiti socijalno najugroženije kategorije stanovništva, građani BiH koji nisu u mogućnosti da sebi priušte plaćanje drugih vidova distribucije. Oko 20 KM koliko iznosi mjesečni trošak za distribuciju TV programa u BiH predstavlja značajan dodatni izdatak za jednog penzionera, čija je penzija oko 400KM. Zbog niskog nivoa kvaliteta zemaljski emitovanog TV signala značajan broj građana u BiH pored TV pretplate plaća i troškove distribucije TV signala“, stoji između ostalog u izvještaju.

___