Javni mediji bi trebali objavljivati informacije o svom finansijskom poslovanju, ali oni to u praksi ne čine.

foto: pixabay

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno transparentne kada dodjeljuju javna novčana sredstva medijima. Entitetskim zakonima o budžetima je propisano da institucije objavljuju svoje budžete u službenim novinama, ali oni nisu lako dostupni. Službena glasila kantonalnih i lokalnih vlasti često nisu objavljena ili nisu ažurirana na internetskim kantonalnim, gradskim i općinskim stranicama, a pojedinim listovima, poput entitetskih, može se pristupiti jedino uz plaćanje pretplate. Vlasti bi budžete trebale postavljati i na svojim oficijelnim web-stranicama, ali naročito na nižim nivoima to se ne primjenjuje ili se na web-stranicama mogu pronaći samo budžeti iz prethodnih godina. Poreg toga, ukoliko su budžeti i dostupni, često finansiranje medija nije precizno navedeno, a netransparentan je i rad i sastav onih koji odlučuju o dodjeli javnih sredstava, kao i kriteriji i procedure prema kojima se ta sredstva dodjeljuju.

Međutim, nisu samo institucije vlasti te koje bi trebale objavljivati informacije od javnog značaja, među kojima i podatke o dodjeli javnih sredstava, već i mediji koji dobivaju i troše javni novac.

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko propisa koji obavezuju medije da dostavljaju svoje finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, ali je implementacija tih obaveza upitna, a postupanje nakon dostavljenih izvještaja nesvrsishodno. Javni mediji imaju obavezu da izvještaje o radu i poslovanju i o izvršenju poslovnog plana dostavljaju svojim osnivačima, bilo kantonalnim, općinskim i gradskim vlastima, Parlamentarnoj skupštini BiH (BHRT), Parlamentu FBiH (FTV) ili Narodnoj skupštini RS-a (RTRS), kao i nadležnim ministarstvima i službama. Međutim, dok se ta obaveza izvještavanja formalno poštuje i izvještaji mogu ponuditi značajne informacije o finansijskom poslovanju medija, u praksi je njihov sadržaj slabo reguliran, postupanje u ovisnosti od njihovog sadržaja nije jasno definirano i na kraju nije osigurano njihovo objavljivanje.

Pored toga, javna preduzeća, pa time i javni mediji, su dužni informacije o svojoj organizacijskoj strukturi i finansijskom poslovanju u Federaciji BiH učiniti dostupnim javnosti “putem internet stranice javnog preduzeća” ili, kako je to naznačeno u zakonu Republike Srpske, putem “internet stranice ili na drugi adekvatan način”. Međutim, u praksi, javni mediji to ne čine i građani u cjelini nemaju uvid u način na koji mediji troše njihov novac.

Čitav izvještaj možete pročitati ovdje.