BHRT se nalazi u 'posljednjoj fazi urušavanja' jer se zakoni koje je Parlament sam donio – ne provode, upozoravaju zaposleni.

foto: Selma Fukelj

Uz poruku „Ne gasite BHRT“, uposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine organizirali su protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako su naveli, dugogodišnjeg ignoriranja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitirali su specijalni program „Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

„Sramotno je da smo došli u situaciju da na ulici tražimo svoja prava, nakon godina agonije BHRT-a. Nije država držanje patriotskih govora, država je spašavanje Javnog servisa Bosne i Hercegovine“, poručio je Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a.

Karamehmedović je istakao da je BHRT tokom svih ovih godina, otkako je Radiotelevizija Republike Srpske 2017. godine protivzakonito prestala da uplaćuje svoj dio RTV takse Javnom RTV servisu BiH, ipak ispunio sve svoje programske obaveze.

„Mi i dalje radimo, iako 60 posto radnika ima minimalne plaće“, naglasio je.

Ivan Pavković, izvršni direktor Sektora za programe RTV Federacije BiH, istakao je da je gašenje BHRT-a nezamislivo.

„Ne možemo zamisliti situaciju ukoliko bi se ugasio BHRT, to je najgora opcija, potpuni mrak iz RTV doma, gašenje i jedne i druge kuće“, istakao je.

Prema njegovim riječima, menadžmenti i upravni odbori BHRT-a i RTV FBiH pokušavaju riješiti pitanje naplate RTV takse.

„Pokušavamo gasiti vatru... To je sramota da djelatnici Javnog servisa na ovakav način pokušavaju riješiti svoje probleme“, ocijenio je Pavković.

'Nećemo dozvoliti mrak'

„Nema više kukanja. Neće biti ni mrak, nećemo dozvoliti mrak. Snaga Javnog servisa Bosne i Hercegovine su uposlenici koji nadljudskim naporima obezbjeđuju prijenos sa platoa ispred Parlamentarne skupštine BiH, a političari koji su krivci za našu situaciju sjede unutra i gledaju iza zavjesa“, izjavila je predsjednica Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović-Pašalić tokom protesta ispred državnog parlamenta.

„Ne podilazimo političarima, nećemo im podilaziti, borba je organizirana i principijelna. Solidarnost sindikata imamo. U našim rukama su mikrofoni, kamere, predajnici, a mrak im se neće moći opravdati, za to će neko morati odgovarati“, istakla je Kurtović-Pašalić

Kako je rekla, BHRT je historijska i državotvorna institucija, a raditi tu je čast i privilegija.

„Profesionalizam i znanje nadvladaće političke pritiske, to im mi obećavamo. Krivci za naše niske plaće, za neuplaćivanje doprinosa, za stanje u kojem radimo, moraju odgovarati“, poručila je Kurtović-Pašalić.

Podsjetila je da Zakon o Javnom RTV sistemu postoji, te da se on mora provoditi.

„Oni su dužni, ministri u Vijeću ministara BiH i svi parlamentarci, da nađu način za stabilno finansiranje Javnog servisa BiH kao jednog od 14 prioriteta na evropskom putu BiH. Pitam ih sad: Gospodo političari, je l' se vi to bojite ići u EU? Tamo su tužilaštva vrlo efikasna i tamo se za mali prekršaj ide u zatvor“, poručila je.

'Dovedeni na rub opstanka'

Zaposlenici Javnog servisa Bosne i Hercegovine okupili su se pred Parlamentom s razlogom – jer su dovedeni na rub opstanka, izjavio je Zvonko Komšić, urednik na BHRT-u, u izjavi za Mediacentar.

Podsjetio je na sve probleme s kojima se suočava BHRT – od neispunjavanja obaveza prema dobavljačima, neplaćenim računima za struju i plin zbog čega im prijeti isključenje sa mreže, uništen krov koji prokišnjava, do neuplaćivanja doprinosa radnicima – samo zbog toga što se ne poštuje zakon.

„RTRS već dugi niz godina ne prebacuje sredstva [prikupljena od RTV takse] koja su neophodna i samim tim BHRT je doveden pred zid jer nema dovoljno financijskih sredstava  da bi opstao. Sve opcije koje su i na vlasti i koje su sad u oporbi, godinama su pozivane da riješe status BHRT-a, to se u praksi nije dogodilo. Ovo je jedan od načina da im damo do znanja da nas ima i da tražimo samo da se poštuje zakon“, rekao je Komšić.

Upozorio je da, ukoliko se do februara naredne godine ne izmire dugovanja prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (European Broadcasting Union, EBU), prijeti zapljena imovine, „što znači da će BHRT ostati i bez svoje zgrade“.

„I samim tim, bit ćemo jedina zemlja u Evropi koja nema javni RTV servis i bit ćemo u nemogućnosti da cijelom svijetu šaljemo sliku onoga što se ovdje događa, ali i da primamo vijesti putem satelita jer nećemo biti članica EBU-a“, rekao je Komšić.

Uposlenici samo traže da se poštuje zakon

Za okupljanje pred Parlamentom BiH je rekao kako je to prilika da se „mirnim, dostojanstvenim putem traži samo da se poštuje zakon“, te dodao kako zaposlenici BHRT-a „ne traže nikakvu pomoć, ni sadaku, ni milost – samo da se poštuje zakon“.

„Ukoliko se nadležni ogluše na zahtjeve, onda se, nažalost, prosvjedi moraju radikalizirati“, najavio je Komšić.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopćenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima Bosne i Hercegovine, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u „posljednjoj fazi urušavanja“ jer se zakoni koje je Parlament sam donio – ne provode.

„Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu / sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona konvertibilnih maraka. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a“, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Nedostatak finansijskih sredstava, zastarjela i nefunkcionalna tehnika, ograničeni odlasci na teren, odgađanja ili nemogućnost planiranja realizacije programskih projekata, odlazak kvalitetnog kadra iz kuće – problemi su, kako ističu uposlenici BHRT-a, koji već dugo vremena ugrožavaju osnovnu funkciju javnog servisa, da informira i služi građanima.

Političari nisu pozvani

„Uprkos svemu navedenom, BHRT i dalje ostaje uz građane Bosne i Hercegovine i pokušava ispuniti svoju misiju. Tako izvještavamo iz svih krajeva naše zemlje, prenosimo sjednice oba doma državnog parlamenta, velike sportske događaje, na terenu smo u svim vanrednim situacijama (poplave, požari, potresi…), donosimo obrazovne, kulturne  dokumentarne programe, obezbjeđujemo sadržaje za osobe oštećenog sluha i vida, ostajemo dostupni svim zajednicama i uz obične ljude u svim krajevima naše zemlje“, navode zaposleni na BHRT-u.

„Ako je krajnji cilj slabljenja i urušavanja BHRT-a zemlja bez javnog medijskog servisa i neovisnog novinarstva, onda bi bilo fer da o tome obavijestite i građane Bosne i Hercegovine“, navedeno je još u pismu programskih i redakcijskih kolegija BHT1 i BHradija1.

Uposlenici BHRT-a naglašavaju da ne traže milostinju, ističući da se „ne bore za privilegije, nego za poštivanje zakona“. Za parlamentarce, koji su im osnivači, kažu da su ih „izdali“, te traže „odgovornost i djelovanje – u interesu građana BiH, čijim novcem se finansira javni servis“.

U tom smislu, protest koji su organizirali smatraju borbom za opstanak jedne od najznačajnijih i najdugovječnijih institucija države Bosne i Hercegovine.

„Političari nisu pozvani – jer ih smatramo najodgovornijim za situaciju u kojoj se nalazimo“, poručuju uposlenici BHRT-a.

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljene takse na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dok Federalnoj televiziji i Radio-televiziji Republike Srpske pripada po 25 posto.

RTRS je 2017. godine prestao prebacivati taksu koja se prikupi u tom entitetu. Od tada je dug prema BHRT-u dosegao cifru veću od 100 miliona konvertibilnih maraka, nakon čega počinju problemi za javni servis.

OSCE: Poduzeti hitne i koordinirane mjere

Jan Braathu, predstavnik OSCE-a za slobodu medija, i Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, pozvali su Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da poduzmu hitne i koordinirane mjere u cilju kontinuiranog i nezavisnog funkcioniranja Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT).

Osim usvajanja privremenih mjera, u cilju saniranja posljedica tekuće financijske krize, uključujući tu i osiguranje isplate plata za zaposlene i sprečavanje mogućeg gašenja, nadležni organi dužni su uspostaviti održiv i transparentan model financiranja koji će garantirati dugoročnu stabilnost i nezavisnost BHRT-a, poručili su iz OSCE-a.

Braathu i Holtzapple također su pozvali nadležne organe na očuvanje vladavine prava kroz punu primjenu Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da entitetski javni emiteri – Radio televizija Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTVFBiH) – imaju obavezu redovnog prijenosa zakonom propisanog dijela prihoda od naplate RTV takse u korist BHRT-a te obavezu podjele RTV takse između tri javna servisa u iznosu propisanom zakonom. Neophodna je dosljedna naplata RTV takse na cjelokupnoj teritoriji zemlje. Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Republike Srpske, u vezi sa dugovanjem RTRS-a prema BHRT-u, moraju se poštovati, navode.

„Politički nezavisan i financijski stabilan sistem javnog emitiranja, istovremeno je i zakonska obaveza i jasan znak opredjeljenja nadležnih institucija za temeljne demokratske vrijednosti“, naveli su Braathu i Holtzapple.

U skladu sa svojim mandatom i ekspertizom, Ured predstavnika OSCE-a za slobodu medija i Misija OSCE-a u BiH izražavaju spremnost na pružanje podrške nadležnim organima u ovim aktivnostima, čime će im pomoći u realizaciji davno upućenih preporuka Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Ureda predstavnika OSCE-a za slobodu medija.

Zahtjevi zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti

Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcioniranje BHRT-a.

„Zahtijevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, s obzirom na njenu supsidijarnu odgovornost kao osnivača BHRT-a, i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da obezbijede provođenje / poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine od strane sva tri javna RTV servisa“, navedeno je.

Od Vijeća ministara BiH se zahtjeva da hitno obezbijedi kreditna sredstva sa odgođenim plaćanjem za BHRT i da bude garant za BHRT.

„Sredstva su neophodna za potrebe plaćanja svih dugovanja BHRT-a, a kredit će biti  pokriven i vraćen nakon naplate potraživanja BHRT-a po okončanju sudskih sporova sa Radio-televizijom Republike Srpske (RTRS). Istovremeno tražimo da Vijeće ministara BiH donese i odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a“, istaknuto je u zahtjevu.

Od predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH zahtijevaju utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a u skladu sa Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

„Zahtijevamo hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH, koja će sa Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a“, piše u zahtjevima.

Imajući u vidu rokove iz Reformske agende BiH, koja je prihvaćena od strane Evropske komisije, a koji se odnose na BHRT, i ukoliko Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH ne preuzmu svoje obaveze u cilju zaštite i opstanka BHRT-a u roku od 30 dana, najavili su pokretanje procedura za zaštitu svojih prava pred drugim instancama.

Kontić: Ovo nije političko, nego medijsko i evropsko pitanje, ali i pitanje kulturne baštine

Podršku zaposlenicima BHRT-a dao je i Mediacentar Sarajevo, čiji je direktor Boro Kontić ukazao kako je pitanje koje su pokrenuli svojim protestom pred Parlamentom BiH „važno, jer se provlači jedna vrlo podmukla, a istovremeno i netačna teza – da je pitanje Radio televizije Bosne i Hercegovine političko pitanje“.

„Ono uopšte nije političko pitanje. Dakle, ono je medijsko pitanje, evropsko pitanje i pitanje kulturne baštine i tako ga treba braniti u javnosti“, smatra Kontić.

Rekao je i kako ga protestni skup pred zgradom parlamenta podsjeća „na jedan skup koji se, na istom mjestu, desio prije 34 godine, odnosno 1991. godine možda nekoliko mjeseci nakon što su nacionalne stranke preuzele vlasti“.

„Oni se zapravo ni u čemu nisu mogli složiti u tim prvim mjesecima, ali u jednoj stvari su se odmah složili – da urede medije u Bosni i Hercegovini. Tad su mediji dominantni bili Radio, Televizija, Oslobođenje i Večernje novine. I odlučili su da oni odrede ko će biti koji urednik, iz koje nacije, a jedan od njih je to plastično objasnio: 'Ići ćemo do urednika fotografije'. Dakle, sve što ima oni će da odrede i, naravno, napraviće neki nacionalni balans“, rekao je Kontić.

„I ovdje se, na ovom mjestu, okupila ogromna grupa ljudi, novinara prije svega, ali i dosta predstavnika javnosti, akademske javnosti, intelektualaca koji su protestovali protiv toga. I tu je napravljen jedan vrlo pametan potez na prijedlog profesora sarajevskoj Pravnog fakulteta Zdravke Grebe, koji je rekao da se podnese apelacija Ustavnom sudu o tom zakonu“, podsjetio je Kontić.

Poslije nekoliko mjeseci, prvo je Ustavni sud Jugoslavije zaustavio taj zakon, dok ne odluči Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a potom je i ta instanca odlučila da spomenuti zakon nije legitiman.

„Meni se čini da se, poslije 34 godine, zapravo na istom mjestu suočavamo, u izmijenjenim okolnostima, sa istim problemom sa kojim se i onda susretala tadašnja Radiotelevizija Sarajevo, a današnja Radiotelevizija Bosne i Hercegovine“, zaključio je Kontić.

Izvor: BHRT, OSCE

___