Reutersov institut za studij novinarstva objavio je svoj deseti godišnji izvještaj otkrivajući najnovije trendove u digitalnim medijima širom svijeta. 

 

Ovaj izvještaj, koji po prvi put uključuje Indiju, Indoneziju, Tajland, Nigeriju, Kolumbiju i Peru, zasnovan je na podacima sa šest kontinenata i 46 tržišta a cilj mu je da rasvijetli ključna pitanja s kojima se industrija suočava u, kako je navedeno, vremenu neizvjesnosti i brzih promjena. 

 

Reutersov institute piše da je kriza zbog zatvaranja i drugih ograničenja koja je nastupila s pandemijom korona virusa ubrzala nestajanje štampanih novina jer su blokade utjecale na fizičku distribuciju, a nastavljeno je i otpuštanje novinara. Navodi se i da su novi poslovni modeli, kao što su pretplata i članstvo, ubrzani krizom.

 

Prema ovome izvještaju primijetno je da je povjerenje u vijesti poraslo u prosjeku za šest posto za razliku od vremena na početku pandemije korona virusa te piše da je Finska i dalje zemlja sa najvišim nivoom ukupnog povjerenja (65 posto), a u SAD-u je povjerenje najniže sa 29 posto. Navodi se i da je interes za vijesti naglo opao u SAD-u nakon izbora predsjednika Joea Bidena, odnosno, kako stoji, posebno kod desničarskih grupa.

 

Prisutno je i manja zastupljenost mladih ljudi, posebno mladih žena, ali i pripadnika manjinskih etničkih grupa u redakcijama. 

 

Većina ispitanika Reutersovog instituta (74 posto) kaže da i dalje preferiraju vijesti koje odražavaju niz stavova i tako im dopuštaju da odluče šta da misle. Većina također smatra da bi novinske kuće trebale nastojati da budu neutralne po svakom pitanju (66 posto), iako neke mlađe grupe smatraju da 'nepristrasnost' možda nije prikladna ili poželjna u nekim slučajevima - na primjer, po pitanjima socijalne pravde.

 

Upotreba društvenih mreža za čitanje vijesti i dalje je visoka, posebno kod mlađih ljudi i onih s nižim nivoom obrazovanja. Aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Telegrama postale su posebno popularne stvarajući najveću zabrinutost kada je u pitanju širenje dezinformacija o korona virusu.

 

Globalna zabrinutost zbog lažnih i obmanjujućih informacija porasla je ove godine, i to 82 posto u Brazilu, dok je u Njemačkoj 37 posto. Izvještaj pokazuje i da je vjerovatnije da će oni koji koriste društvene mreže reći da su bili izloženi dezinformacijama o korona virusu prije nego oni koji ih ne koriste. Facebook se smatra glavnim kanalom za širenje lažnih informacija, ali aplikacije za razmjenu poruka, poput WhatsAppa, smatraju se većim problemom u Brazilu i Indoneziji.

 

Podaci ovog instituta sugerišu da mainstream mediji i novinari privlače najviše pažnje sa vijestima na Facebooku i Twitteru, ali ih u sjenu bacaju influenseri na mrežama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram. TikTok sada dostiže četvrtinu (24 posto) mlađih od 35 godina, sa 7 posto koji koristi tu platformu za vijesti.

 

Navodi se da je došlo do značajnog povećanja plaćanja za online vijesti, ali da je ukupan postotak ljudi koji plaćaju online vijesti i dalje nizak. Norveška nastavlja da vodi u ovom polju sa 45 posto, a slijede je Švedska (30 posto), SAD (21 posto), Finska (20 posto), Holandija (17 posto) i Švicarska (17 posto). 

 

Podaci ovog izvještaja pokazuju i da četvrtina (25 posto) ljudi preferira da vijesti čita direktno sa portala ili aplikacije, dok će oni u dobi od 18 do 24 godine (takozvana generacija Z) gotovo dvostruko češće pristupiti vijestima putem društvenih mreža ili će ih čitati nakon što dobiju notifikaciju na mobilnim aparatima.

 

Takođe, navodi se i da upotreba pametnog telefona za čitanje vijesti već dugi niz godina raste najbržim tempom, a da je razlog tome i ograničavanje u vrijeme pandemije korona virusa.

 

Kompletan izvještaj možete pročitati na ovom linku.

 

Izvor: Reuters Institute