Rezultati Indeksa transparentnosti pravosuđa Transparency Internationala u BiH i BIRN-a BiH

foto: Pixabay / Ilustracija

Kantonalni sud u Zenici, Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (BiH), Općinski sud u Tuzli te Vrhovni sud Republike Srpske (RS) su među najbolje ocijenjenim pravosudnim institucijama u BiH po indeksu transparentnosti pravosuđa. Najlošije ocijenjene institucije po ovom parametru ujedno su i one koje pokazuju zabrinjavajuću nespremnost da se ozbiljno suprotstave korupciji, pokazuju rezultati Indeksa transparentnosti pravosuđa za 2024. godinu, koji su izradili Transparency International u BiH i BIRN BiH.

Najbolju ocjenu indeksa transparentnosti zabilježili su Kantonalni sud u Zenici (indeks 87), Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH (85), te Općinski sud u Tuzli (82), dok se među prvih pet nalaze Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (81) i Vrhovni sud RS (80). Sa druge strane, među najgore ocijenjenim institucijama nalaze se općinski sudovi u Kalesiji i Sarajevu i Osnovni sud u Doboju (30), te Osnovni sud u Zvorniku (29) i Općinski sud u Srebreniku (26), kao najmanje otvorene institucije u BH pravosuđu.

Rezultati istraživanja Indeksa transparentnosti pravosuđa, koji mjeri nivo proaktivne, reaktivne i transparentnosti prema medijima, pokazuje da, kako je navedeno iz TI BiH, jedna trećina, odnosno 32 od ukupno 94 sudova i tužilaštava na svim nivoima u BiH uopšte ne odgovara na medijske upite o svojim predmetima. Osim toga, 50 posto tužilaštava u BiH ignorisalo je medijski upit o sadržaju žalbi na presude dok je 62 posto sudova odbilo dostaviti ili je potpuno ignorisalo medijske upite u vezi presuda koje su donijeli.

Zahtjevi medija za dostavljanje audiovizuelnih materijala, snimki i pristup optužnicama najčešće se odbijaju, a ovakav odnos prema medijima, naglašeno je iz TI BiH, dodatno otežava nadzor javnosti nad radom pravosudnog sistema.

Indeks transparentnosti ocjenjuje dostupnost informacija na web stranicama, odgovore na zahtjeve za pristup informacijama i saradnju institucija s medijima pri čemu svaka od tri komponente nosi određeni broj poena (52, 30 i 18), čiji zbir čini ukupnu ocjenu na skali od 0 do 100.

Ukupno gledano, analiza pokazuje blago poboljšanje u odnosu na 2022. – više od polovine zahtjeva za pristup informacijama riješeno je u zakonskom roku s potpunim odgovorima, a smanjen je broj slučajeva ignorisanja zahtjeva sa 16 posto na 12,8 posto. Ipak, kako dodaje TI BiH, zabrinjava trend rasta odbijenih zahtjeva, što može ukazivati na sve zatvoreniji pristup institucija.

TI BiH piše da dodatni razlog za zabrinutost predstavlja to što institucije pravosuđa različito tretiraju podnosioce zahtjeva te navodi da je ovo udruženje u više od 70 posto slučajeva dobilo potpune odgovore u zakonskom roku, dok su građani iste informacije dobili tek u 35 posto slučajeva. Trećina zahtjeva građana ostaje bez odgovora, a svaki deseti biva odbijen, što, navedeno je iz TI BiH, ukazuje na diskriminaciju i sistemsko uskraćivanje prava javnosti na informacije.

“Proaktivna transparentnost dodatno je degradirana – broj sudova koji objavljuju godišnje planove pao je s 61 na svega 23, dok većina sudova i tužilaštava i dalje ne objavljuje svoje budžete na internet stranicama. Iako je zabilježen značajan napredak u redovnoj objavi rasporeda ročišta (71 od 74 suda), i dalje postoji ozbiljan deficit u objavi sudskih odluka – odluke 34 suda su i dalje nedostupne javnosti”, saopšteno je iz TI BiH.

Dostupnost informacija o potvrđenim optužnicama značajno je povećan, navode iz TI BiH, te je broj tužilaštava koja objavljuju kompletne optužnice sa tri u 2022. povećan na 11 u prošloj godini. Šest tužilaštava u BiH ne objavljuje informacije o predloženim mjerama pritvora u 2024. godini dok je u 2022. tu praksu pokazivalo samo jedno tužilaštvo.

“Transparentnost pravosuđa ključna je za odgovornost institucija, povjerenje građana i borbu protiv korupcije, no analiza TI BiH i BIRN-a BiH pokazuje da sudovi i tužilaštva u BiH i dalje ne zadovoljavaju osnovne standarde otvorenosti”, kažu iz TI BiH.

Izvor: TI BiH

___