Potreban poseban program pružanja podrške bh. medijima

Potreban poseban program pružanja podrške bh. medijima

Potreban poseban program pružanja podrške bh. medijima

Mediji u BiH tokom pandemije zabilježili pad prihoda i do 80 posto.

foto: BH novinari

Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH održali su jučer diskusiju o posljedicama koronavirusa na medije i novinarstvo u BiH tokom koje je istaknuto da uprkos velikim finansijskim gubicima, vlasti u BiH nisu pružile posebnu podrške medijima u tom periodu.

“Osim izostanka ekonomske podrške, država nije pokazala iole ozbiljniji interes da medijskim kućama pomogne na bilo koji drugi način”, rekao je predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

Divković je dodao da je novinarima tokom pandemije sve teže raditi na terenu i doći do podataka, a kada je riječ o izvorima informacija, moraju biti veoma oprezni jer su mnogi spremni na manipulacije.

Na konferenciji je istaknuto da je pandemija koronavirusa negativno uticala na oglašivačku industriju i na komercijalne medije.

“Sigurno je da je većini medija prihod pao između 30 i 50 posto, a ako uzmemo u obzir da su i ranije poslovali na granici opstanka, situacija je i više nego dramatična”, kaže Zaimović.

Neki mediji su procentualno zabilježili i još veći pad prihoda, pa je tako na konferenciji istaknuto da je mostarski Dnevni list zabilježio pad prihoda od 80 posto, dok je, u jednom periodu pandemije, RSG radio iz Sarajeva zabilježio pad prihoda od 70 posto.

“Finansije su zapravo i garant profesionalnog i nezavisnog djelovanja medija, tako da je ova pandemija donijela i drastičan utjecaj raznih političkih i drugih organizacija na medije”, rekao je direktor RSG-a Adnan Osmanagić.

Iako su se neki mediji, poput Oslobođenja, obraćali nadležnim institucijama za podršku, nije bilo rezultata. To je potvrdila i direktorica Oslobođenja i predsjednica Skupštine Vijeća za štampu i online medije u BiH Vildana Selimbegović koja je rekla da je Oslobođenje moralo smanjiti broj uposlenika i broj strana u novinama jer su i distributeri smanjili svoje aktivnosti.

Dodala je i da se pandemija koronavirusa koristi kao izgovor za ugrožavanje medijskih sloboda i da je rad od kuće mnogim novinarima dodatno zakomplikovao situaciju.

“Mislim da nikad kao u ovoj godini nije bila jasnija selekcija medija na one ‘odabrane’ i ostale, kada je u pitanju pristup informacijama. Novinarska pitanja se pokušavaju u potpunosti istisnuti iz medijskog prostora i došli smo do toga da se pitanje novinara doživljava kao uvreda, što je jedan potpuni apsurd”, ističe Selimbegović.

Tokom diskusije je naglašeno da je i veliki broj novinara i medijskih radnika bio zaraženo koronavirusom, a predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić je rekao da je na televiziji Hayat koronavirus prebolovalo 37 posto zaposlenih. 

“RAK (Regulatorna agencija za komunikacije ) je umanjio svoju taksu za oko 50 posto i na taj način smo dobili jednu vrstu olakšanja. Međutim, ostali apsolutno nisu reagovali”, tvrdi Švrakić.

Učesnici diskusije predložili su se da se u što skorije vrijeme uputi zahtjev Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama sa prijedlogom mjera za oporavak medija od ekonomske krize, kao i da se napravi medijska koalicija na nivou BiH koja će zajedno kreirati najvažnije ciljeve za zagovaranje interesa svih predstavnika medijske zajednice.

Diskusiji su prisustvovali i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Komisije za informiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji su iskazali spremnost da zaključke sa današnjeg sastanka proslijede nadležnim institucijama na svim nivoima kako bi se u narednom periodu napravio poseban program, odnosno fond za podršku bh. medijima.

Izvor: BH novinari

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.