Partneri MFRR-a objavili analizu o kršenju medijskih sloboda povodom Svjetskog dana slobode medija

foto: Pixabay / Ilustracija

Evropska federacija novinara (EFJ) i njeni partneri iz organizacije Media Freedom Rapid Response (MFRR) objavili su analizu podataka dobijenih nakon monitoringa kršenja slobode medija tokom šest godina koja otkriva ozbiljne izazove i trendove koji ugrožavaju slobodu medija u Evropi.

Analiza je objavljena povodom Svjetskog dana slobode medija.  

Konzorcij MFRR-a prvi put je počeo monitoring 2020. godine i, kako je rečeno iz EFJ, postao je najveća javna baza podataka o kršenjima slobode medija u Evropi. Platforma Mapping Media Freedom (MapMF) do sada je zabilježila 6.092 kršenja medijskih sloboda u Evropi koja su pogodila više od 10.200 novinara i subjekata povezanih s medijima u državama članicama Evropske unije (EU) i devet zemalja kandidata za članstvo u EU.

Dodaje se da monitoring nudi detaljnu sliku različitih prijetnji novinarima i medijima, gdje se takvi napadi događaju i koji su se novi trendovi pojavili u posljednjih nekoliko godina na koje EU i nacionalne vlade trebaju odgovoriti.

Monitoring partnera MFRR-a uključuje slučajeve fizičkih i verbalnih napada, napada na novinarsku imovinu i opremu, pravne prijetnje i tužbe, te različite oblike ometanja novinarskog rada. Prikupljeni podaci su, kako je istaknuto, informisali i oblikovali zagovaranje, izvještaje i misije MFRR-a, te doveli do pravne i praktične podrške MFRR-a.

Tokom šestogodišnjeg perioda, sloboda medija u Evropi suočila se s ozbiljnim i trajnim izazovima zbog pandemije Covida 19, rata u Ukrajini koji je Rusija pokrenula u velikim razmjerima, kontinuiranog uspona krajnje desnice, erozije demokratskih normi širom svijeta i tehnoloških poremećaja uzrokovanih novonastalom revolucijom umjetne inteligencije.

U proteklih šest godina, kako je navedeno, 27 novinara, medijskih radnika, vlasnika medija ili zaposlenih da čuvaju kancelarije u kojima su smješteni mediji, ubijeno je na dužnosti ili zbog svog posla u evropskim zemljama koje prati MFRR. Većina smrtnih slučajeva (59 posto) dogodila su se u Ukrajini, a EFJ ističe da je ruska vojska najveći počinilac.

„Nekažnjivost za zločine protiv novinara ostaje najveća briga za slobodu medija u Evropi“, navedeno je.

Gotovo petina svih incidenata (1.180 slučajeva) koje je zabilježio MFRR bili su fizički napadi (19 posto). To je uključivalo 430 ozbiljnih fizičkih napada na novinare koji su rezultirali povredama ili zahtijevali medicinsku pomoć. Većinu fizičkih napada počinile su privatne osobe (59 posto), dok je policija činila 23 posto. MapMF je također dokumentovao više od 2.000 verbalnih napada, uključujući prijetnje smrću, zastrašivanje, seksualno uznemiravanje i kampanje blaćenja.

Sve veći udio prijetnji dolazi iz digitalne sfere

EFJ ističe da se udio kršenja medijskih sloboda godišnje za koje su odgovorni politički akteri povećao sa 14 posto u 2020. na 20 posto u 2025. godini, ocjenjujući to alarmantnim trendom. Više od polovine ovih slučajeva (54 posto) bile su verbalne prirode, što ukazuje na sve veću upotrebu neprijateljske retorike protiv medija.

Sve veći udio prijetnji medijskim slobodama u posljednjih šest godina dolazi iz digitalne sfere. Ključni trend dokumentovan tokom ovog perioda bila je pojava špijunskog softvera za nadzor novinara, gdje je MapMF dokumentovao 22 upozorenja koja su uticala na 48 novinara i drugih medijskih aktera.

Analiza također pokazuje da su novinarke sve više pogođene digitalnim napadima, pri čemu umjetna inteligencija predstavlja novu prijetnju novinarima na internetu. Učestalost takvih upozorenja značajno se povećala u posljednje dvije godine. Spoofing, lažne web stranice i deep fake generisane umjetnom inteligencijom, bio je novi i rastući trend s kojim su se suočavali novinari i mediji, s ukupno 109 slučajeva.

EFJ dodaje i da 1.062 kršenja, koja su pogodila 1.820 novinara i drugih medijskih profesionalaca tokom protesta i demonstracija širom država članica EU i zemalja kandidata, pokazuju da su demonstracije i protesti bili drugo najopasnije okruženje za novinare u proteklom periodu. Ovo, kako je istaknuto iz EFJ, naglašava važnost mehanizama zaštite za novinare i medijske radnike koji izvještavaju o ovim događajima.

Podaci od posljednjih šest godina također ukazuju na trajne izazove u pravnoj klimi za slobodu medija, gdje je platforma zabilježila 414 slučajeva hapšenja, pritvaranja ili zatvaranja novinara ili medijskih radnika. MapMF je također zabilježio 145 krivičnih prijava protiv medija i skoro 200 građanskih tužbi. Projekat je također dokumentovao 142 problematične zakonodavne inicijative, uključujući nacrte prijedloga i zakona, usmjerenih na slobodu medija u 30 različitih evropskih zemalja.

Dodaje se i da je tokom ovog perioda MFRR također pratio pojavu zakona o stranim agentima u Evropi, kao i širenje toksičnih narativa o stranom finansiranju, posebno od 2024. godine. MapMF je ukupno dokumentovao 181 upozorenje vezano za zakone ili narative o stranim agentima, što je uticalo na 313 novinara ili medijskih subjekata.

Analiza je dostupna na ovom linku.

Izvor: EFJ

___