Pretplata je razmatrana u sudskoj presudi Evropskog suda pravde.

foto: Unsplash / Ilustracija

Kompanija društvenih mreža Meta razmatra da korisnicima u Evropskoj uniji (EU) naplaćuje 13 eura mjesečno za pristup Instagramu ili Facebooku bez oglasa na telefonima, dok će 17 eura biti cijena pristupa za korištenje tih mreža na desktopu, javlja Guardian.

Pristup objema aplikacijama na pametnim telefonima koštao bi oko 19 eura mjesečno.

Guardian ističe da se Meta bori sa pritiskom regulatora zbog navoda o njenom korištenju podataka korisnika te podsjeća na presudu od jula Evropskog suda pravde, čije je sjedište u Luksemburgu, u kojoj se govori da prema Opštoj evropskoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) Facebook ne može opravdati korištenje ličnih podataka za ciljanje ljudi personalizovanim oglasima, što je njegov osnovni način zarađivanja novca korištenjem platforme, osim ako prethodno, piše Guardian, ne dobije njihovu saglasnost.

Upotreba pretplate kao alternative je razmatrana u sudskoj presudi, koja je pokrenula mogućnost naplate „odgovarajuće naknade“ za pristup bez oglasa.

Meta o svojim planovima razgovara sa irskom Komisijom za zaštitu podataka, koja reguliše poslovanje širom EU jer je regionalna baza Mete u Dublinu, a sa evropskim zvaničnicima u Briselu.

Guardian je prenio i pisanje Wall Street Journala gdje se navodi da se Metin plan bez oglasa naziva SNA (subscription no ads), što znači pretplata bez reklama, a korisnicima bi kompanija dala izbor da nastave da pristupaju Facebooku ili Instagramu besplatno uz personalizovane reklame ili da plaćaju verzije bez oglasa.

Plan bi mogao biti uveden sljedećeg mjeseca jer Meta ima rok do kraja novembra da ispoštuje presudu Evropskog suda pravde. Međutim, regulatori takođe gledaju na veličinu naknada i da li su one preskupe za ljude koji ne žele da budu na meti reklama.

Portparol Mete je rekao da kompanija veruje u vrijednost besplatnih usluga koje su podržane personalizovanim oglasima. „Međutim, nastavljamo da istražujemo opcije kako bismo osigurali da se pridržavamo regulatornih zahtjeva koji se razvijaju”, kazao je.

Jedan od vodećih boraca protiv Metine prakse o podacima je rekao da će se boriti protiv prijedloga „po svim sudovima“ ako se uvedu pretplate. Max Schrems, koji je podnosio uspješne pravne tužbe protiv platformi Marka Zuckerberga, vlasnika Mete, rekao je da su prijedlozi jednaki plaćanju za osnovna prava.

„Osnovna prava ne mogu biti na prodaju”, izjavio je. „Da li je iduće što ćemo platiti pravo na glasanje ili pravo na slobodu govora? To bi značilo da samo bogati mogu uživati ova prava, u vrijeme kada se mnogi ljudi bore da sastave kraj s krajem. Uvođenje ove ideje u oblast vašeg prava na zaštitu podataka je velika promjena”, dodao je Schrems.

Zuckerberg je bio saslušan u američkom Kongresu u aprilu zbog pitanja privatnosti i sigurnosnih propusta na mrežama, te je tada rekao da će „uvijek postojati besplatna verzija Facebooka“, iako će, kako je kazao, „svakako razmotriti“ uslugu koja se plaća.

Ove godine Meta je prešla na plaćene naloge lansiranjem usluge pretplate koja je nudila pogodnosti uključujući verifikovani nalog i direktan pristup korisničkoj podršci, iako nije bez oglasa.

Guardian je podsjetio da je u ponedjeljak objavljeno na sajtu TechCrunch da se društvena mreža TikTok sprema da testira pretplatu na uslugu bez oglasa za 4,99 dolara mjesečno za korisnike tržišta koji još nije naveden, ali je rečeno da će biti za englesko govorno područje izvan Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U EU su na snagu stupili novi zakoni s ciljem regulisanja konkurentske prakse velikih tehnoloških kompanija, uz korištenje ličnih podataka za ciljano oglašavanje među poslovnim modelima na koje se to odnosi.

Prema evropskom Aktu o digitalnim tržištima, platforme Mete će morati dobiti izričit pristanak prije praćenja korisnika u reklamne svrhe. Kompanije u okviru zakona već poduzimaju mjere. U posljednjih mjesec dana korisnici iz EU koji su otvorili aplikaciju po prvi put nakon perioda neaktivnosti bili su upitani da li žele da pristanu na usluge koje prate njihovo ponašanje na njihovom telefonu.

Ova pravila slijede Akt o digitalnim uslugama koji je stupio na snagu 25. augusta i ima za cilj suzbijanje mržnje na mreži, seksualnog zlostavljanja djece i dezinformacija.

Izvor: Guardian

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.