Ured UN Women u Bosni i Hercegovini, uz podršku Mediacentra Sarajevo, uradio je istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju i o potrebama novinara i novinarki za edukacijama na ovu temu. 

 

Istraživanje se odnosi na posebne oblasti u sferi ekonomskog novinarstva: oblasti izvještavanja o javnom budžetskom procesu, ulozi novinarstva u obrazovanju javnosti o budžetima, a s posebnim fokusom na rodno odgovorno budžetiranje. Metodologija je bila usmjerena na analizu početnog stanja medija da izvještavaju o ovoj oblasti, uključujući analizu medijskog sadržaja, dosadašnjeg iskustva novinara i novinarki, te generalno njihovih potreba da rade u ovoj oblasti. 

 

U istraživanju se, između ostalog, navodi da mediji u BiH kvantitativno gledajući veoma često izvještavaju o budžetu i procedurama usvajanja i rebalansa budžeta. Praćenje izvršenja budžeta ili efekata utroška u medijima nije zastupljeno, a rodni aspekt budžeta biva tek rijetko spomenut kao “žensko pitanje”, konkretno kao budžetska stavka za porodilje ili medicinski potpomognutu oplodnju.

 

Istraživanje je pokazalo i da se novinari i novinarke, koji bi željeli izvještavati o ovoj oblasti, suočavaju sa brojnim izazovima, poput nedostatka naprednih obuka, do uređivačkih politika koje tu temu smatraju manje bitnom u odnosu na dnevnopolitičke teme, zatim malog broja sagovornika i sagovornica iz institucija koji mogu govoriti o toj temi, ali i generalno malog broja stručnjaka i stručnjakinja u ovoj oblasti. 

 

Kad su u pitanju novinari i novinarke koji već imaju napredne analitičke vještine i iskustvo u praćenju javnih finansija, izazovi se kreću u smjeru nedostatka transparentnih i analitičkih podataka, bez kojih je svako bavljenje budžetima dugotrajan i skup proces.

 

S obzirom da se donosioci odluka u BiH rijetko vode principima rodno odgovornog budžetiranja prilikom raspodjele budžeta, te o tome vrlo malo govore u javnosti, medijski izvještaji o tom pristupu su rijetki. Edukacija novinara i novinarki iz ove oblasti može doprinijeti njihovoj boljoj informisanosti o ovoj temi, te većem broju izvještaja o rodno odgovornom budžetiranju, navode iz Ureda UN Women u BiH.

 

Medijsko izvještavanje o rodnoj neravnopravnosti i nepravednoj raspodjeli budžeta za potrebe žena i muškaraca može biti korisno u podizanju svijesti javnosti, kao i za vršenje pritiska na donosioce odluka. Analize su pokazale da su mediji u BiH ipak rodno pristrani i da prenose stereotipe o ženama i muškarcima, te rijetko preispituju rodne stereotipe koji postoje u bh. društvu.

 

Rodno odgovorno budžetiranje nije dio uredničkih politika i, kako navode sagovornice u istraživanju, novinarima i novinarkama nedostaju upute kako se generalno izvještava o cjelokupnom budžetskom procesu, a u lokalnim medijima izražen je i problem političke ovisnosti o lokalnim vlastima i izvorima finansiranja kojima upravljaju.

 

U izvještaju se nalazi i niz preporuka za medije, u nadi da će ova tema naići na šire interesovanje medija i potaknuti na promjene u ovom sektoru. Među njima je i da je za kvalitetno medijsko izvještavanje o budžetima potrebno zasnovati na relevantnim dokumentima, javnim podacima i drugim zvaničnim materijalima koje novinari i novinarke trebaju tražiti, analizirati i prikazati javnosti, s ciljem informisanja i edukacije, te da je potrebno publici kroz praktične primjere pojasniti rodno odgovorno budžetiranje kao nedovoljno prepoznat pristup planiranju budžeta.

 

Izvještaj o medijskom izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju u BiH izrađen je u okviru projekta „Finansijska podrška za promjene u oblasti rodne ravnopravnosti u cilju osiguravanja transparentnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg upravljanja na Zapadnom Balkanu” koji provodi UN Women, a podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju.