Kvalitativna analiza podataka dobijenih kroz monitoring medija pokazala je dva oblika medijske pristrasnosti prema političkim subjektima.

foto: bhn

Pristrasnost u izvještavanju, podzastupljenost kandidatkinja i dominantna prisutnost izabranih zvaničnika i stranaka u vlasti u medijskim sadržajima, neki su od zaključaka drugog preliminarnog izvještaja monitoringa medija u vrijeme predizborne kampanje 2018. koji je danas predstavljen u Sarajevu.

Monitoring je organizovan sa ciljem utvrđivanja da li i koliko mediji doprinose da građani naprave informisan izbor, te da li mediji izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Profesorica Lejla Turčilo, autorica metodologije i preliminarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa medija u periodu od 7. septembra, dana početka predizborne kampanje, do 5. oktobra, odnosno do dana izborne šutnje.

„Prema pokazateljima monitoringa, ne možemo tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile informisan izbor“, rekla je Turčilo i dodala kako je neprikladan govor bio prisutan u relativno malom procentu u samim medijskim sadržajima, ne računajući komentare posjetitelja na news portalima.

Od analiziranih 22.566 sadržaja u medijima, objavljenih tokom izborne kampanje, izbornih sadržaja bilo je 5.290 izbornih sadržaja, odnosno 23 posto. Na javnim servisima se taj procenat kretao u rasponu od 1 do 3 posto, dok je u sadržajima privatnih medijskih kuća bilo 5-6 posto izbornih sadržaja.

Mediji su se zadržali na pukom prenošenju aktivnosti političkih subjekata. Novinari su uglavnom autori priča vezanih za izbore, uz manji udio prenošenja saopćenja političkih subjekata (5,6 posto). U 53,55 posto sadržaja novinari su potpisani kao autori tekstova ili priloga, dok u nešto manje od trećine sadržaja autorstvo uopće nije navedeno.

Kvalitativna analiza podataka dobijenih kroz monitoring medija pokazala je dva oblika medijske pristrasnosti prema političkim subjektima. Blaga pristrasnost podrazumijevala je korištenje afirmativnog jezika i nesrazmjerno pravo na odgovor kroz neproporcionalno predstavljanje političkih subjekata, odnosno favorizovanje određenih političkih subjekata.

„Otvorenu pristrasnost je bilo laške analizirati jer ju karakteriziraju promotivni prilozi političkih partija, uokvirivanja i spinovanja te maskiranje funkcija sagovornika“, istakao je Borislav Vukojević, istraživač i magistar komunikologije.

Neprikladan govor bio je jedna od podtema analiziranih u okviru montoringa medija i zabilježen je pad njegovog udjela u izbornim sadržajima (8,3 posto) u odnosu na prethodne kampanje.

„Nosioci neprikladnog govora su uglavnom bili nemedijski akteri, odnosno politički subjekti i predstavnici, a primijetan je trend izostanka reakcije novinara na neprikladan govor naročito u živim emisijama“, dodao je Vukojević.

Kad je riječ o kandidatkinjama, u monitorisanom izbornom sadržaju prisutne su u 15 posto slučajeva, što govori da su značajno podzastupljene. Odnos medija prema kandidatkinjama je bio uglavnom neutralan.

Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskim sadržajima koji su analizirani su političke partije SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane partije koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nosioci javnih funkcija.

Monitoring medija u vrijeme predizborne kampanje Općih izbora 2018. provodi se na uzorku od 30 privatnih i javnih medija (pet štampanih, 15 elektronskih i 10 informativnih portala), u periodu od 7. septembra do 10. oktobra 2018. godine.

Izvor: BHN

___