Kritike na račun “Zakona o dezinformacijama” u Turskoj zbog “dodatnog udara na novinare”

Nacrt zakona u Turskoj na udaru kritika zbog udara na novinare

Kritike na račun “Zakona o dezinformacijama” u Turskoj zbog “dodatnog udara na novinare”

Turske grupe za slobodu medija kažu da bi predložene izmjene zakona mogle dovesti do “jednog od najtežih mehanizama cenzure i autocenzure” u historiji Turske.
 
foto: Pixabay
 
Poslanici vladajuće partije u Turskoj predstavili su 27. maja Nacrt zakona kojim bi se izmijenio Krivični zakon i Zakon o štampi i internetu, a iz Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) kažu da taj nacrt, nazvao “Zakon o dezinformacijama” ne bi trebao biti usvojen jer će, prema njihovom mišljenju, služiti kao dodatno sredstvo za krivično gonjenje novinara.
 
Ovim nacrtom, koji su predstavili vladajuća stranka Turske Partija pravde i razvoja (AKP) i Partija nacionalističkog pokreta (MHP), koji čine većinu u Parlamentu, u Krivični zakon bi se dodao član koji bi osudio one koji su proglašeni krivima za javno širenje obmanjujućih informacija na kaznu od jedne do tri godine zatvora i povećao bi kaznu za počinitelje koji prikrivaju svoj identitet ili djeluju u ime kriminalne grupe, navodi CPJ, te dodaje da u Nacrtu zakona nije definisano šta je to obmanjujuća informacija niti se navodi ko će donijeti takvu odluku.
 
Iz tog razloga je pokrenuto pitanje na čemu će se takve optužbe zasnivati i oštro su ga kritikovale opozicione stranke zbog kontrole i ograničavanja slobode mišljenja i izražavanja.
 
“Turska ima mnogo nejasnih zakona koji se već koriste za krivično gonjenje i zatvaranje medijskih radnika”, kazala je  Gulnoza Said, koordinatorica programa CPJ-a za Evropu i centralnu Aziju i dodala kako turske vlasti ne bi trebale usvojiti predloženi zakon.
 
Prema autorima ovoga nacrta, cilj zakona je da zaštiti ljude od “psovki, kleveta, uvreda, diskreditacije, mržnje i diskriminacije”. Takođe, navedeno je i da je osmišljen da zaštiti prava turskih građana na internetu uz borbu protiv “dezinformacija i ilegalnog sadržaja koji proizvode lažna imena i nalozi” i tvrde da je ova akcija u skladu sa propisima u Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim zemljama kao što su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
 
“Čin namjerne proizvodnje ili širenja lažnih vijesti postalo je ozbiljna prijetnja koja onemogućava prava građana na pristup istinitim informacijama u Turskoj”, navodi se u saopštenju u kojem se opravdava nacrt.
 
Prijedlog zakona također proširuje ograničenja na društvenim mrežama. Predloženi amandmani donosi i više detalja o postojećim obavezama društvenih mreža i olakšavaju turskim vlastima da uklone sadržaj s interneta.
 
Deutsche Welle (DW) piše i da su hiljade korisnika društvenih mreža u Turskoj već bile žrtve sumnjivih sudskih postupaka i da se objave na društvenim mrežama često navode kao dokaz u optužnicama protiv novinara, intelektualaca i političara, a dokazi u suđenjima vezanim za optužbe za “vrijeđanje predsjednika” također se obično uzimaju iz objava na društvenim mrežama.
 
Turske grupe za slobodu medija pozvale su na povlačenje zakona rekavši da bi predložene izmjene zakona mogle dovesti do “jednog od najtežih mehanizama cenzure i autocenzure” u historiji Turske.
 
CPJ navodi da od 40 članova u nacrtu zakona njih 28 uvodi novu kategoriju za novinare koji rade na portalima u Turskoj koji trenutno nisu priznati kao članovi medija prema turskom Zakonu o štampi. Ovim nacrtom bi se online redakcije prepoznale kao novinske kuće i omogućilo bi im se da iskoriste vladina sredstva za oglašavanje, koja im do sada nisu bila dostupna, te će se web novinarima omogućiti da dobiju press akreditacije, koje donosi određene pogodnosti poput prijevremenog penzionisanja i besplatnog prevoza ili niže cijene javnog prevoza.
 
Međutim, CPJ navodi da je Erdoganova vlada koristila taj sistem press akreditacija da ograniči kritičko izvještavanje. I iz DW navode kritičnu stavku prijedloga koja se odnosi na izdavanje press akreditacija. Prema njihovom pisanju, u nacrtu zakona za dobijanje press akreditacije osoba ne smije biti osuđena po Zakonu o antiterorizmu i Zakonu o finansiranju terorizma. Ako nacrt postane zakon, svaki novinar kome je poništena press akreditacija zbog ovakvih osuda neće je moći dobiti godinu dana od datuma poništenja čak i nakon što su prepreke uklonjene. 
 
Prema glavnoj opozicionoj stranci, CHP, primarni cilj vlade je kontrolisati i internet i društvene medije prije izbora.
 
Zamjenik predsjednika CHP-a Utku Cakirozer, koji je pratio faze pripreme nacrta u parlamentarnoj Komisiji za digitalne medije, rekao je za DW da su tokom pregovora opozicione stranke kritikovale nacrt zakona zbog sužavanja slobode izražavanja na internetu i slobode medija.
 
“Vlada prije izbora ne samo da želi spriječiti medije da slobodno i objektivno izvještavaju, već želi stvoriti atmosferu pritiska koja će ograničiti pravo građana na kritiku i slobodu izražavanja na društvenim mrežama”, kazao je. 
 
Ako prođe na glasanju u Parlamentu, zakon će biti usvojen ako ga predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan potpiše u roku od 15 dana.
 
Izvor: CPJ, DW

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.