Indeks klijentelizma u medijima u zemljama jugoistočne Evrope pokazao je brojne probleme, a BiH ocijenio kao zemlju gdje postoji određeni stupanj hitnosti za preoblikovanjem medijske politike i infrastrukture.

Foto: Fairpress

Za Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju zabilježeni su negativni rezultati u prvom međudržavnom, komparativnom izvještaju o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, predstavljenom u Briselu.

Eksperimentalno istraživanje ili nulta tačka mjerenja indeksa klijentelizma provedena je u šest zemalja jugoistočne Evrope: Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Rumuniji.

Quid pro quo definira interakciju sektora politike-medija-privatnog u današnjem svijetu, izjavio je Munir Podumljak, autor publikacije nulte tačke indeksa i direktor projekta MEDIA CIRCE, u kojem se provodi istraživanje.

Podumljak je rekao i da nedostatak univerzalnosti u odnosima društvenih subjekata, gdje su mediji najvjerojatnije najvažniji među njima, čini to da je demokracija jednostavno alat za formaliziranje moći klijentele, a u većini slučajeva to znači legalizirana korupcija te podizanje novog modela kojeg nazivamo „društvena zarobljenost“ ili zarobljena društva.

Bosna i Hercegovina ima mnoštvo problema, a jedan od važnijih je fragmentiranost upravljanja i društva i u takvom okruženju, gdje stalno postoje „važniji problemi“, mediji i medijske politike su često puta marginalizirani, navode iz Udruženja BH Novinari, koji su sa nevladinom organizacijom VESTA proveli istraživanje u Bosni i Hercegovini.

Međutim, kao što mjerenje indeksa klijentelizma tvrdi, mediji koji nisu slobodni, gotovo garantiraju to da se reforme i razvoj neće dogoditi pri željenoj brzini jer neće postojati poticaj da političke elite promijene pravila igre koja im idu u korist, a u fragmentiranim društvima, izazov promatranja procesa u medijskoj sceni je još veći, navode BH Novinari u saopštenju.

Borka Rudić, generalna sekretarka udruženja, pozvala je na akciju da se uspostavi regulatorni i institucionalni okvir u Bosni i Hercegovini koji osigurava transparentnost vlasništva u medijima i jednaki pristup oglašivačima kada je u pitanju oglašavanje u javnom sektoru

Najbolje pozicionirana zemlja prema mjerenju Indeksa u nultoj tački je Srbija, koja pokazuje značajnu prednost u odnosu na druge zemlje u slijedećim kategorijama: razvijenosti regulatornog i institucionalnog okvira, zaprekama klijentelističkoj praksi te odgovarajućoj dostupnosti i kvaliteti podataka koji se bave pitanjima medija.

Hrvatska je na drugom, a Crna Gora na trećem mjestu. Rumunija se nalazi na sredini ljestvice dok Makedonija i Bosna i Hercegovina imaju negativne rezultate, što ukazuje na određeni stupanj hitnosti u tim zemljama za preoblikovanjem medijske politike i infrastrukture.

Međutim, iako rangiranje govori u prilog situacije u medijima u Srbiji i Hrvatskoj, rezultati mjerenja pokazuju da smo daleko od potrebnih i očekivanih vrijednosti. Rizici klijentelizma u medijima u ciljanim zemljama uključuju:

- Visoki rizik izloženosti članova radnih skupina uključenih u izradu medijskih politika (institucionalnog i regulatornog okvira) neopravdanom utjecaju (klijentelističkoj praksi) bez stvarnih regulatornih zapreka

- Nema stvarnih barijera usvajanja „klijentelističkih“ zakona

- Finansijski odnosi, odnosno protok novca između javnog sektora i medija (uključujući oglašavanje i komercijalne ugovore) ne evidentiraju se na zadovoljavajući način

- Ne postoje stvarne barijere klijentelizmu u pogledu dodjele bespovratnih sredstava ili financijske pomoći medijima

- Nema jedinstvene obavezne evidencije različitih oblika rada u medijima što dovodi do visoke izloženosti novinarske struke prekomjernom utjecaju vlasnika, poslodavaca, politike i industrije oglašavanja

- Nema jedinstvene statistike građanskih parnica i kaznenih postupaka protiv novinara i izdavača u područjima klevete, uvrede i javnog sramoćenja.

Izvor: BH Novinari, VESTA