foto: Mediacentar Sarajevo

Profesionalno i rodno zasnovano nasilje nad novinarkama u BiH tema je izložbe „Mi smo novinarkE“, koja je otvorena u Sarajevu od 31. oktobra do 8. novembra u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, u organizaciji Udruženja BH novinari. Na izložbi je postavljeno 20 fotografija novinarki koje su doživjele neku vrstu fizičkog, verbalnog ili online nasilja, bile žrtve mobinga, političkih i drugih pritisaka, mizoginije, šovinizma ili su im uskraćena radna prava. Pored fotografija, nalaze se izjave novinarki koje govore o iskustvima koja su doživjele, a vidljivo je da većina napada i uvreda dolaze od političara ili menadžera i urednika medija.

„Imali smo plan na napravimo 55 fotografija naših kolegica novinarki, one su se bojale da se pojave likom i govore o onome što su doživjele. Na kraju, napravile smo 31 fotografiju, ali 11 naših kolegica je odustalo od toga da se pojave likom i zato je ovdje 20 fotografija i 11 silueta onih koje nisu smjele da se pojave“, rekla je Borka Rudić, autorica izložbe i generalna tajnica Udruženja BH novinari. Dodala je da je ideja za izložbu nastala prije 10 godina kada je jedna od kolegica počela bezuspješnu bitku protiv mobinga na javnom servisu.

Sa ovim događajem, BH novinari žele da skrenu pažnju javnosti na probleme sa kojima se suočavaju novinarke, na neravnopravan položaj žena u odnosu na muške kolege u medijskoj industriji i na sve neprijatnosti koje se dešavaju medijskim djelatnicama tokom obavljanja profesionalnih zadataka na terenu.

Izložba je otvorena performansom koji je režirala Sabrina Begović Ćorić, a u kome su nastupale glumice Amina Begović, Ana Tikvić i Andrea Aković. Prisutnima su se obratile i novinarke Arijana Saračević Helać i Maja Nikolić.

Saračević Helać je izjavila da je mnogo puta napadnuta od predstavnika političke vlasti, te da joj je bila oštećena imovina, te je prijećeno i njenoj djeci. „Ali ja se nikad nisam pokajala što radim taj posao, što toliko volim ovaj posao. I nikad se nisam dvoumila da drugačije radim“, rekla je.

Istraživanja pokazuju da je položaj novinarki u BiH znatno lošiji u odnosno na muške kolege i da novinarke često doživljavaju diskriminaciju na osnovu spola u redakciji. Na  uredničkim i direktorskim pozicijama mnogo je manje žena u odnosu na muškarce, dok se novinarskim poslom znatno više bave žene.

Nasilje nad novinarkama često dolazi u obliku seksističkih uvreda i seksualnog uznemiravanja, omalovažavanja i direktnih prijetnji, a naročito je prisutno na društvenim mrežama. Prema izvještaju Ombudsmena za ljudska prava, pitanje uznemiravanja novinarki mora se sagledati u kontekstu postizanja ravnopravnosti i borbe protiv stereotipa s kojim se suočavaju žene. Bez obzira na učestale prijetnje i uvrede, i dalje ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite novinara i novinarki i napadi se uglavnom ne procesuiraju.

___