Istraživanje: Građani Hrvatske manje vjeruju novinarima nego svećenicima

Istraživanje: Građani Hrvatske manje vjeruju novinarima nego svećenicima

Istraživanje: Građani Hrvatske manje vjeruju novinarima nego svećenicima

Istraživanje Jourlaba je pokazalo da građani Hrvatske više vjeruju novinarima nego političarima, sudijama i bankarima, prenosi N1 Hrvatska.

foto: unsplash

Hrvatska javnost manje povjerenja ima u novinare nego u svećenike, kako prenosi N1 Hrvatska, pokazali su rezultati prve faze istraživanja “Što publika želi” Istraživačkog novinarskog laboratorija-Jourlab s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Osim toga, navodi se i da građani Hrvatske više vjeruju novinarima nego sudijama, bankarima i političarima, te da je istraživanje pokazalo da novinarima vjeruje 24.9 posto opće populacije i 19.3 posto mladih iz te zemlje.

N1 Hrvatska prenosi da je u istraživanju koje je provedeno krajem prošle godine učestvovalo 1009 ispitanika, kao i da je njime obuhvaćeno 16 profesija.

Iako je istraživanje pokazalo da ispitanici više vjeruju svećenicima nego novinarima, navodi se da je prema novinarima značajno manji postotak nepovjerenja (34.8 posto)  u odnosu na svećenike (45.4 posto).

Najviše povjerenja, opća populacija Hrvatske ima u medicinske sestre (82.1 posto), a potom i u doktore, naučnike, vojnike, učitelje, policajce i svećenike, dok se novinari i javni službenici nalaze na sredini liste profesija koje su obuhvaćene istraživanjem sa 18.5 posto, prenosi N1 Hrvatska.

Na samom dnu te liste su političari kojima vjeruje šest posto ispitanika, a navodi se i da je povjerenje u novinare vezano sa povjerenjem u političare, pa građani koji ne vjeruju političarima, ne vjeruju ni novinarima.

Kako prenosi N1 Hrvatska, voditeljica projekta i profesorica Fakulteta političkih znanosti Tena Parišin je rekla da se novinari posmatraju kao da su dio medijsko-političke elite, te da građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni, niti da su vijesti koje se prenose istinite.

Prošle godine su se građani Hrvatske, kako se navodi, tokom pandemije koronavisa najviše informisali putem televizije, a nakon toga putem web portala, društvenih mreža i radija. Izuzetak su bili mladi koji su svakodnevne informacije, kako prenosi N1 Hrvatske, najviše tražili na web portalima, društvenim mrežama i radiju.

Saradnica Jourlaba Petra Kovačević je, kako prenosi N1 Hrvatska, rekla kako hrvatski mediji zadovoljavaju interes starije populacije i da do mladih ne znaju doprijeti.

Osim toga, članica projekta Stela Lachpammer je, kako se navodi, rekla kako 47 posto ispitanika kaže da bi nasilje u medijima trebalo biti zakonski ograničeno, kao i da bi 62 posto ispitanika kažnjavalo govor mržnje u medijima, dok 59 posto njih smatra da država treba zaštititi djecu i mlade od nasilja.

Dio istraživanja je, kako prenosi N1 Hrvatska, posvećen medijskom izvještavanju o koronavirusu, a navodi se i da oko 60 posto ispitanika smatra da su mediji tokom pandemije koronavirusa, iznošenjem različitih informacija, izazvali zbunjenost kod javnosti, te da 44 posto njih kaže da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize koronavirusa.

Ispitanici su u sklopu istraživanja ocjenjivali i stanje novinarstva u Hrvatskoj gdje je 60.4 posto njih reklo da bi svaki urednik i novinar morao imati licencu za obavljanje svog posla, kao i da 72.5 posto njih smatra da bi se novinari trebali pridržavati etičkog kodeksa.

Izvor: N1 Hrvatska

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.