BiH je u ovogodišnjem izvještaju na predzadnjem mjestu u odnosu na zemlje u regiji.

foto: Mediacentar/Jasmin Brutus

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja sa slabim informacijskim sistemom, pokazao je ovogodišnji IREX-ov Barometar vibrantnih informacija VIBE. Ukupna ocjena za BiH ove godine je 18 od 40, što BiH rangira na predzadnje mjesto u odnosu na zemlje u regiji u ovogodišnjem indeksu. Neki od ključnih problema su politički pritisci na medije, slabo marketinško tržište, nizak nivo medijske i informacijske pismenosti, te izostanak zakona o transparentnosti medijskog vlasništva. 

VIBE je godišnja studija u kojoj se analizira dostupnost kvalitetnih informacija u zemlji, način na koji se proizvode, konzumiraju i koriste, te kako utiču na demokratske procese.

Najbolje rangirana zemlja u regionu je Crna Gora (25), a slijede je Kosovo (24), Sjeverna Makedonija (22), Albanija (19) i Srbija (13). Izvještaj, koji je za ovu godinu rađen u 18 zemalja Evrope i Evroazije, daje ocjene za četiri oblasti, kvalitet informacija, prenošenje i širenje informacija, konzumiranje informacija i kako informacije oblikuju ponašanje, a zasniva se na ekspertskim procjenama i panel diskusiji sa medijskim ekspertima.

Ukupna ocjena za BiH je niža u odnosu na prethodnu godinu. U izvještaju se navodi da su medijske slobode pod prijetnjom i pokazuje znakove pogoršanja. Povećana je polarizacija zbog političkog uticaja u medijskom sektoru i neophodno je hitno osigurati finansijsku i operativnu nezavisnost Regulatorne agencije za komuniacije (RAK).

Tržište oglašavanja je slabo, a novinari su neadekvatno plaćeni. Među izazovima sa kojima se suočava medijski sektor u BiH navedena je i teška finansijska situacija javnog servisa BHRT-a. Kao glavni izvori prihoda za medije navode se javni budžeti, marketing i strani donatori, a istaknuto je da se subvencioniranje od opština i gradova medijima najčešće dodjeljuju na netransparentan način i da posljednjih godina nema dostupnih analiza o kojim sumama novca je riječ.

Mediji često ne snose posljedice zbog brojnih kršenja etičnih standarda. Rijetko se rješavaju i slučajevi govora mržnje, a do kraja 2023. godine u BiH nije bila podignuta nijedna optužnica za veličanje ratnih zločinaca ili za negiranje genocida. Neki od zaključaka izvještaja pokazuju da je inkluzivno medijsko izvještavanje u BiH sporadično i da se o manjinskim pitanjima, uglavnom, izvještava povodom obilježavanja određenih godišnjica ili posebnih događaja. Ozbiljniji pristup ovim temama obično imaju specijalizirani mediji za te teme.

Tokom 2023. prisutni su bili veći pokušaji da se uvedu represivniji zakoni koji bi mogli uticati na medije. Ovo se naročito odnosi na zakonske izmjene u entitetu Republika Srpska, čije su vlasti odlučile ponovo kriminalizovati klevetu prošle godine, uprkos brojnim osudama i protestima novinara, domaćih i međunarodnih medijskih organizacija. U izvještaju je istaknuto i usvajanje Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, tzv. zakona o “stranim agentima” koji je u maju ove godine Vlada RS povukla iz procedure, bez dodatnog objašnjenja za javnost.

BiH je tokom prošle godine dobila i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) za institucije na državnom nivou koji je također usvojen uprkos brojnim kritikama nevladinih i međunarodnih organizacija. Ovaj zakon, kako piše u izvještaju, sadrži brojna ograničenja prava na slobodan pristup informacijama i nedovoljno oštre sankcije za odbijanje dostavljanja informacija na upit.

Novinarska istraživanja o korupciji rijetko dovode do podizanja optužnica, a komunikacija vlasti i institucija sa civilnim društvom je veoma slaba. U izvještaju se ističe da kvalitet informacija ne utiče na način na koji građani u zemlji glasaju i da BiH nedostaje strateški pristup razvoju medijske i informacijske pismenosti.

Cijeli izvještaj za BiH na engleskom jeziku dostupan je na ovom linku, a izvještaji za sve zemlje dostupni su ovdje.

Izvor: IREX

___