Rad medija je tokom prošle godine djelimično ili potpuno blokiran u više od 130 od 180 analiziranih zemalja širom svijeta, navode Reporteri bez granica.

foto: RSF

Indeks medijskih sloboda Reportera bez granica za 2021. godinu pokazao je da je novinarstvo kao glavna vakcina protiv dezinformacija, bilo ograničeno u 59 zemalja, te u u potpunosti blokirano ili ozbiljno otežano u 73 od 180 analiziranih zemalja širom svijeta.

Broj zemalja u kojima je novinarstvo tokom prošle godine bilo ograničeno, otežano ili blokirano predstavlja 73 posto od ukupnog broja analiziranih zemalja, a te države su, kako se navodi u izvještaju, klasifikovane kao “vrlo loše”, “loše” ili “problematične” za slobodu medija i prema tome su na karti o medijskim slobodama u svijetu, identifikovane crnom, crvenom ili narandžastom bojom.

U izvještaju Reportera bez granica se navodi da se tokom prošle godine dramatično pogoršao pristup informacijama, te da je pandemija koronavirusa korištena kao osnova da se novinarima blokira pristup izvorima informacija i izvještavanju na terenu. Podaci Indeksa medijskih sloboda su pokazali i da je novinarima sve teže istraživati i izvještavati o osjetljivim pričama, posebno u Aziji, na Bliskom Istoku i u Evropi.

Stanje u BiH i regiji

Prema Indeksu medijskih sloboda za 2021. godinu, BiH se kao i prošle godine nalazi na 58. mjestu od 180 zemalja. U izvještaju Reportera bez granica se navodi da tu vlada polarizovana politička klima koja je stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija i koja je obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, te da su u toj zemlji sve više evidentne uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje. U dijelu za BiH se navodi i da se novinari napadaju zbog svog etničkog porijekla i onoga o čemu izvještavaju (naročito o migracijama), kao i da tužbe za klevetu političara često služe za zastrašivanje novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog posla.

U izvještaju Reportera bez granica piše i da se u BiH nastavlja manipulacija medija u političke svrhe što je posebno izraženo u javnim servisima, kao i u privatnim medijima, posebno onim na internetu. U dijelu za BiH, Reporteri bez granica pišu da, iako je provedba zakona o kleveti napredovala, on i dalje utiče na samocenzuru novinara, te da niti jedan zakon nije poboljšao cjelokupno okruženje za novinare, niti je donesen zakon o medijima na internetu, a navodi se i da napredak nije postignut ni po pitanju transparentnosti vlasništva nad medijima. Reporteri bez granica pišu da istraživako novinarstvo u BiH ima ključnu ulogu u društvu, te da je nekoliko online medija otkrilo značajne slučajeve korupcije tokom prošle godine.

Reporteri bez ganica navode i da je pandemija koronavirusa dodatno potkopala slobodu medija tokom 2020. kada su bh. vlasti održavale konferencije za medije bez fizičkog prisustva novinara i kada su državni službenici izbjegavali odgovoriti na kritična pitanja o važnosti vladinih mjera. Kako se navodi u izvještaju, neke bh. institucije direktno su ometale rad novinara, a u nekim slučajevima i optuživale novinare za “netačno i zlonamjerno izvještavanje”.

Iako je zabilježen pad medijskih sloboda u Sloveniji, prema Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica, ta zemlja je najbolje rangirana zemlja u regiji i od 180 zemalja širom svijeta nalazi se na 36. mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je zabilježila napredak od tri mjesta i sada se nalazi na 56. poziciji.

Od zemalja Zapadnog Balkana, najveći pad od čak osam mjesta bilježi Kosovo, a ta zemlja je prema Indeksu Reportera bez granica rangirana na 78. mjestu, a slijede je Albanija na 83., Sjeverna Makedonija na 90., Srbija na 93. i Crna Gora na 104. mjestu od 180 zemalja.

Stanje medijskih sloboda u drugim zemaljama

Prema Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica, Norveška je najbolje pozicionirana zemlja, koja se na prvom mjestu nalazi već petu godinu zaredom, iako su se, kako se navodi, mediji u toj zemlji žalili na nedostatak pristupa državnim informacijama o pandemiji. Finska je prema Indeksu medijskih sloboda zadržala drugo mjesto, dok je Švedska povratila svoju treću poziciju na kojoj se prošle godine nalazila Danska kojoj je ove godine pripala četvrta pozicija.

Iako je Evropa i dalje najpovoljniji kontinent za slobodu medija, Reporteri bez granica pišu da se nasilje nad novinarima povećalo. Kao primjer zemlje u kojoj je zabilježeno kršenje medijskih sloboda, Reporteri bez granica, između ostalog navode Mađarsku (92.) u kojoj se, kako su naveli, nastavljaju “kriminalizirati” lažne vijesti o koronavirusu i nastoji blokirati pristup informacijama.

Pad medijskih sloboda za dva mjesta zabilježila je Njemačka koja je prema Indeksu medijskih sloboda rangirana na 13. mjesto, a Reporteri bez granica pišu da su novinari u toj zemlji napadnuti od strane ekstremista i teoretičara zavjere tokom protesta koji su se održavali zbog nezadovoljstva o uvođenju mjera ograničenja tokom pandemije.

Reporteri bez granica navode da je situacija u Njemačkoj još uvijek “prilično dobra” što je slučaj i sa Sjedinjenim Američkim Državama koje se nalaze na 44. mjestu od 180 zemalja gdje su zabilježeni rekordni brojevi napada na novinare (oko 400) i hapšenja predstavnika medija (130).

Kao loše kvalifikovane zemlje, Reporteri bez granica navode Brazil (142.), Meksiko (143.) i Rusiju (150.) u kojoj se ograničava medijsko izvještavanje o protestima podrške opozicionarnom lideru u toj zemlji, Alekseju Navaljnom.

Prema Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica za 2021. najlošije rangirane zemlje su Kina (177.) u kojoj se, kako se navodi, nastavlja širenje cenzure na internetu, kao i propaganda i nadzor medija, a slijede je Turkmenistan (178.), Sjeverna Koreja (179.) i Eritreja koja se nalazi na posljednjem, 180. mjestu.

Izvor: RSF

___