Digital News Report 2024: Povećava se trend izbjegavanja vijesti

Digital News Report 2024: Kratki video sadržaji sa vijestima sve popularniji

Digital News Report 2024: Povećava se trend izbjegavanja vijesti

Objavljen Reutersov godišnji izvještaj o digitalnim vijestima i navikama publike.

foto: digitalnewsreport.org

Reutersov institut za studij novinarstva objavio je jučer godišnji izvještaj o digitalnim vijestima i navikama publike Digital News Report 2024. Izvještaj sumira rezultate istraživanja potreba i navika publike u 47 zemalja svijeta, na osnovu odgovora više od 95 hiljada ispitanika. Iako Bosna i Hercegovina i dalje nije među zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem, izvještaj daje značajne podatke o globalnim trendovima koji mogu služiti medijima za strateško planiranje, razvoj sadržaja i načina njihove distribucije. 

Ovogodišnji izvještaj ukazuje na značaj digitalnih platformi za praćenje i produkciju vijesti, uključujući i porast značaja video sadržaja sa vijestima na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i YouTubea. Istražuje stavove publike prema upotrebi umjetne inteligencije za vijesti, ulozi influensera i koliko je publika voljna platiti za vijesti online.

Platforme važnije od stranica online medija kao izvori vijesti

U mnogim zemljama, posebno izvan Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), zabilježen je pad u korištenju Facebooka za praćenje vijesti i sve veće oslanjanje na niz alternativnih platformi, među kojima su i aplikacije za privatne poruke i platforme za video sadržaje. Upotreba Facebooka za praćenje vijesti opala je za četiri posto u svim zemljama u prošloj godini.

Publika sve više prati vijesti na različitim platformama. Gotovo jedna trećina ispitanika (31%) koristi YouTube jednom sedmično da prati vijesti, WhatsApp jedna petina (21%), dok je prvi put TikTok (13%) pretekao Twitter (10%) kao izvor vijesti.

Izvještaj pokazuje da video postaje sve važniji izvor vijesti na internetu, posebno među mlađim grupama. Svake sedmice dvije trećine ispitanika (66%) pristupa kratkim video sadržajima koje nude vijesti, dok duži formati sa vijestima privlače oko polovine ispitanika (51%). Ispitanici najviše koriste online platforme da prate video sadržaje sa vijestima, njih 72 posto, a manje online stranice medija (22%), što povećava izazove oko monetizacije sadržaja i povezivanja ovih sadržaja sa webstranicama online medija.

Iako se važnost pojedinih online platformi miijenja, većina ispitanika smatra platforme, uključujući društvene mreže, pretraživače ili agregatore, kao glavni izvor za praćenje online vijesti. Na svim tržištima, za samo jednu petinu ispitanika (22%) web stranice ili aplikacije s vijestima su glavni izvor vijesti na mrežama – to je deset procenata manje u odnosu na 2018. Izdavači na nekoliko sjevernoevropskih tržišta uspjeli su spriječiti ovaj trend, ali mlađe generacije pokazuju slabiju povezanost s medijskim brendovima nego u prošlosti.

Ispitanici sve više koriste pristrasne komentare, influensere i mlade kreatore sadržaja, posebno na YouTubeu i TikToku, kao izvore vijesti. Na društvenim mrežama kao što su Facebook i X, tradicionalni medijski brendovi i novinari ipak i dalje igraju važnu ulogu kao izvori informacija.

Porast broja ispitanika koji se osjećaju preopterećeni količinom vijesti

Zabrinutost o tačnim i lažnim sadržajima na internetu kada su u pitanju online vijesti porasla je za tri posto u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, pri čemu je oko šest od deset ispitanika (59%) izjavilo da je zabrinuto. Brojka je znatno veća u Južnoj Africi (81%) i Sjedinjenim Američkim Državama (72%), zemljama u kojima se ove godine održavaju izbori.

Brige oko toga kako razlikovati pouzdane i nepouzdane sadržaje na online platformama najveće su za TikTok i X u poređenju s drugim online mrežama. Na ovim platformama su se širile dezinformacije ili zavjere oko tema poput rata u Gazi i zdravlja princeze od Walesa, kao i deepfake slike i video zapisi.

Izvještaj pokazuje široko rasprostranjenu sumnju o upotrebi umjetne inteligencije za sadržaj vijesti, posebno za vijesti kao što su politika ili rat. Ispitanici imaju više pouzdanja da se umjetna inteligencija (AI) upotrebljava u zadacima kao što su transkripcija i prevođenje vijesti, ali ne da AI zamijeni novinare.

Povjerenje u vijesti (40%) ostalo je stabilno tokom prošle godine, ali je i dalje četiri procenta manje nego što je bilo na vrhuncu pandemije koronavirusa. Finska je i dalje zemlja s najvišim nivoom povjerenja (69%), dok Grčka (23%) i Mađarska (23%) imaju najniži nivo, usred političkog i poslovnog uticaja na medije.

Izbori su povećali interes za vijesti u nekoliko zemalja, uključujući SAD (+3), ali ukupni trend ostaje opadajući. Interes za vijesti u Argentini, na primjer, pao je sa 77 posto u 2017. na 45 posto danas. U Ujedinjenom Kraljevstvu se interesovanje za vijesti gotovo prepolovilo od 2015. U obje zemlje promjena se ogleda u sličnom padu interesa za politiku.

Istovremeno, izvještaj pokazuje porast selektivnog izbjegavanja vijesti. Otprilike četiri od deset posto ispitanika (39%) sada kažu da ponekad ili često izbjegavaju vijesti – što je tri procenta više u odnosu na prošlogodišnji prosjek – uz značajnija povećanja u Brazilu, Španiji, Njemačkoj i Finskoj. Izvještaj pokazuje da je udio onih koji kažu da se osjećaju preopterećeni količinom vijesti značajno porastao od 2019. kada je zadnji put ovo pitanje postavljeno.

Nedostatak različitih perspektiva i vijesti iz obrazovanja i zdravstva

Podaci izvještaja sugeriraju da se izdavači previše trude da publici ponude najvažnije i najnovije vijesti i ne troše dovoljno vremena da pruže različite perspektive o pitanjima ili izvještajima o pričama koje mogu pružiti osnovu za optimizam. Što se tiče tema, izvještaj pokazuje da publika dobiva dovoljno vijesti o politici i sportu, ali postoje praznine oko lokalnih vijesti u nekim zemljama, kao i vijesti iz zdravstva i obrazovanja.

Podaci pokazuju mali rast pretplate na vijesti, sa samo 17% onih koji su rekli da su platili neku vijest na internetu u prošloj godini u 20 bogatijih zemalja. Sjevernoevropske zemlje poput Norveške (40%) i Švedske (31%) imaju najveći udio onih koji plaćaju vijesti, dok Japan (9%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (8%) najniže. Kao i prethodnih godina, izvještaj je pokazao da veliki dio digitalnih pretplata ide samo na nekoliko najvećih nacionalnih medijskih brendova.

U nekim zemljama zabilježena su velika sniženja pretplata za vijesti, pri čemu oko četiri od deset posto ispitanika kaže da trenutno plaćaju manje od pune cijene pretplata. Izgledi za privlačenje novih pretplatnika ostaju ograničeni kontinuiranom nespremnošću publike da plaća za vijesti, što je povezano sa malim interesovanjem i obiljem besplatnih izvora. Više od polovine (55%) onih koji ne koriste pretplatu kažu da ne bi platili ništa za online vijesti, dok je većina ostalih spremna da ponudi nekoliko dolara mjesečno za pretplate za online vijesti.

Podcasti sa vijestima ostaju svijetla tačka za izdavače, privlačeći mlađu, dobro obrazovanu publiku, ali takva aktivnost i dalje nije široko rasprostranjena. Od 20 zemalja, nešto više od trećine ispitanika (35%) mjesečno pristupa podcastu, a 13 posto pristupa emisijama koje se odnose na vijesti i aktuelnosti. Mnogi od najpopularnijih podcasta sada se snimaju i distribuiraju putem video platformi kao što su YouTube i TikTok.

Cijeli izvještaj pročitajte ovdje.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.