FES i Udruženje BH novinari predstavili rezultate istraživanja o nivou medijskih sloboda

foto: BH novinari

Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) u Bosni i Hercegovini i Udruženje BH novinari predstavili su jučer u Sarajevu rezultate istraživanje o nivou medijskih sloboda, kao i povjerenju u medije među građanima Bosne i Hercegovine (BiH). Istraživanje je provedeno u periodu od 21. marta do 11. aprila 2024. metodom CATI ankete i na uzorku od 516 ispitanika starijih od 18 godina.

U cijeloj BiH je zabrinjavajuće veliki broj ispitanika koji nisu upoznati sa kriminalizacijom klevete u RS – čak 40 posto anketiranih. 

Gotovo polovina ispitanika Republike Srpske (RS) nije upoznata sa kriminalizacijom klevete u tom entitetu, a u Federaciji (FBiH) taj procenat je oko 34 posto. Više od četrdeset posto građana u FBiH smatra da je kriminalizacija klevete uticala negativno na rad medija i novinara, a taj procent u RS iznosi trideset posto.

Velika većina ispitanika u BiH ne odobrava nijedan oblik nasilja prema novinarima (87,4 posto), ali ipak 12,6 posto ispitanika smatra da su „u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani“. U RS i dalje više od četvrtine ispitanika odobrava nasilje prema novinarima – 26,4 posto anketiranih, što je znatno manji procenat nego u 2023. godini 
(74,1 posto), ali je i dalje zabrinjavajući podatak. U FBiH nasilje odobrava 5,2 posto anketiranih.

Kao prvi izvor informacija TV polako gubi vodstvo nad ostalim vrstama medija u BiH. TV kao prvi izvor informacija koristi 39,7 posto građana, dok internet koristi 38,6 posto i društvene mreže 18,4 posto. U RS internet je prvi izvor informacija za 59 posto ispitanika, zatim slijede društvene mreže 28,7 posto, dok TV koristi tek 18,5 posto ispitanika. TV je još uvijek predominantan izvor informacija za 51,5 posto anketiranih u FBiH, zatim slijedi internet (31,6 posto), te društvene mreže (13,2 posto).

Rezultati za 2024. pokazuju da ispitanici najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), a zatim nevladinom sektoru (44,4 posto), međunarodnoj zajednici (45,8 posto) i uopšteno institucijama vlasti (43,1 posto). Političke stranke i političari uživaju najmanje povjerenja kod ispitanika – 16,6 posto anketiranih ima povjerenja u njih. U odnosu na 2023. godinu povjerenje građana u medije je opalo za 5 posto, te u međunarodnu zajednicu. U RS-u čak polovina ispitanika nema povjerenje u međunarodnu zajednicu.

Na nivou države, više od polovine ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna (54,3 posto). U RS-u tek 37,6 posto ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna,  a nešto manje  (30,9 posto) smatra da je sloboda medija potpuno prisutna. U Federaciji BiH (FBiH) znatno veći dio ispitanika nego u RS smatra da je sloboda medija djelomično prisutna (63,8 posto), dok samo 10,7 posto misli da je potpuno prisutna.

Ispitanici su gotovo jednako zadovoljni radom medija i novinara u odnosu na 2023. godinu. Ali u ovom dijelu, znatno se razlikuju ocjene u entitetima: u RS dvije trećine ispitanika je nezadovoljno radom medija i novinara (65,8 posto). U FBiH za 10 posto poraslo je zadovoljstvo radom medija i novinara.

Najviše ispitanika smatra da je politička ovisnost najveća prepreka slobodi medija (57,7 posto), zatim opća politička klima – 32 posto. Prema mišljenju ispitanika RS-a, dvije glavne prepreke slobodnom novinarstvu su politička  ovisnost (52,2 posto) i finansijska ovisnost (37,6 posto). U FBiH, političku ovisnost kao prepreku slobodnom novinarvu prepoznaje 59,7 posto ispitanika.

Izvor: BH novinari

__