Bez objašnjenja povučen Prijedlog Zakona o “stranim agentima” u RS-u

Bez objašnjenje povučen Prijedlog Zakona o “stranim agentima” u RS-u

Bez objašnjenja povučen Prijedlog Zakona o “stranim agentima” u RS-u

Dodik najavio da će “u dogledno vrijeme” zakon biti ponovo vraćen u proceduru.

foto: NSRS

Vlada Republike Srpske je na jučerašnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) povukla sa dnevnog reda Prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, saopštili su iz NSRS-a.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović je pred kraj sjednice rekao da se u skladu sa članom 203 Poslovnika NSRS-a povlači 24. tačka dnevnog reda Devete redovne sjednice a koja se odnosi na prijedlog pomenutog zakona.

Vlada RS je Prijedlog Zakona o “stranim agentima” povukla bez dodatnog objašnjenja za javnost. Nakon završetka sjednice na društvenoj mreži X predsjednik RS Milorad Dodik je napisao da je do ove odluke došlo nakon konsultacija sa Vladom RS i poslanicima vladajuće većine.

“Svi pravni stručnjaci koji su razmatrali ovaj prijedlog zakona saglasni su da je on u potpunosti usaglašen sa zakonom koji imaju Sjedinjene Američke Države, te da je blaži po formi i određenim pravnim normama”, napisao je Dodik.

Međutim, kako je naveo, zbog prigovora koji se tiču evropskih normi i zbog toga što je RS “opredijeljena evropskom putu”, dogovoreno je da se ovaj zakon povuče, te da on treba biti usklađen sa evropskom pravnom praksom. Dodik je najavio da će ovaj zakon ponovo biti vraćen u proceduru.

“Znači, prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru”, poručio je Dodik putem X-a.

Nacrt Zakona o “stranim agentima”, izglasan je krajem septembra prošle godine na sjednici NSRS-a. Tada je od 65 prisutnih, 48 poslanika je glasalo za Nacrt, protiv je bilo 11, a suzdržanih je bilo šest poslanika NSRS. U predloženom zakonu se neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva...”.

Ovakav potez Vlade RS naišao je na brojne kritike predstavnika medija i civilnog društva, ali i međunarodnih zvaničnika i stranih ambasada u BiH koje su u ranijim saopštenjima navodile da usvajanje takvog zakona, između ostalog, može negativno uticati na putu BiH ka Evropskoj uniji.

Prijedlog Zakona o “stranim agentima” se pred poslanicima NSRS-a našao 22. maja ove godine, a tada su 46 udruženja i tri pojedinca iz BiH pozvali poslanike NSRS-a da kažu “ne” ovom zakonu. Naveli su da svako ko bude glasao za usvajanje Prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija će stati protiv slobode udruživanja, slobode djelovanja i protiv dobrobiti i nastavka podrške, pomoći i pružanja usluga građanima i građankama RS.

Iz Koalicije za slobodu medija koja okuplja sedam organizacija je tada istaknuto da je suština ovog zakona da se udruženjima i medijima koji su registrovani kao udruženja građana (a koje finansiraju i međunarodne organizacije) suzi prostor za bilo kakvo djelovanje. Istakli su da bi usvajanje predloženog propisa ugrozilo ljudska prava svih građana i građanki, dodatno narušilo slobodu izražavanja u regionu, a zaposlene u medijima i nevladinim organizacijama potencijalno dovelo i u fizičku opasnost – zbog stigmatizacije pojedinačnih organizacija kao „agenata stranog uticaja“.

Pomenuti prijedlog zakona sličan je onom koji je sredinom maja usvojen u Gruziji, uprkos masovnim protestima u toj zemlji. Prema pisanju Detektora, oba ova zakona, nasličniji su ruskom, koji već godinama koristi režim Vladimira Putina kako bi progonio svoje protivnike i neistomišljenike. Iskustva državljana Rusije koji su proglašeni stranim agentima pokazuju kako bilo ko može biti dobiti ovu etiketu, nakon čega postaje nepoželjan u vlastitoj domovini, piše Detektor.ba.

Rusija je zahvaljujući ovom zakonu, stranim agentima proglasila i brojne medije među kojima su, između ostalih, Radio Slobodna Evropa, Deutsche Welle, TV Rain, Meduza, Insider, Open Media i drugi. Iz Međunarodnog instituta za štampu su još 2021. godine naveli da se navednim postupcima u Rusiji krši Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da oni izazivaju sumnju za budućnost nezavisnih medija u toj zemlji.

Izvor: NSRS, Detektor.ba

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.