“Namjerno gađanje novinara krši međunarodno humanitarno pravo”

foto: Pixabay / Ilustracija

Novinari, organizacije za slobodu medija i sindikati, potpisali su izjavu u kojoj osuđuju ratne zločine koje je Ruska Federacija počinila nad novinarima i novinarkama u Ukrajini i pozivaju na hitnu akciju kako bi se počinioci pozvali na odgovornost, javlja Međunarodni institut za medije (IPI).

Namjerno gađanje novinara, granatiranje njihovih objekata i proizvoljna pritvaranja i mučenja jasno krše međunarodno humanitarno pravo i slobodu medija, navodi se u izjavi koju su potpisale 24 medijske organizacije, među kojima je i IPI. One pozivaju vlasti da preduzmu odlučne korake za rješavanje teških kršenja i da pruže veću podršku novinarima na prvoj liniji.

IPI i 23 druge organizacije, navodi se u saopštenju IPI-ja, zabrinute su zbog kontinuiranog ciljanja na medijske radnike u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Nedavni raketni napad u Pokrovsku jasan je primjer ruskih snaga koje su, piše IPI, namjerno gađale novinare koristeći “double tap” (tehnika gađanja pri kojoj se ispaljuju dva hica u brzom slijedu na istu metu) kako bi ubili spasioce i medijske radnike.

“Iako u ovom napadu nije poginuo nijedan novinar, evidentno je da je namjera bila da izazove masovne žrtve – i civilne i medijske”, navodi se u izjavi koju prenosi IPI.

“Kontinuirano namjerno granatiranje novinara koji izvještavaju o ratu u Ukrajini predstavlja očito kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ratni zločin prema Rimskom statutu i Ženevskoj konvenciji o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata iz 1949. i Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2222 o zaštiti novinara i medijskih radnika u oružanom sukobu. Neselektivni napadi, koji ne prave razliku između vojnih i civilnih ciljeva i koji utiču na novinare, takođe su zabranjeni međunarodnim humanitarnim pravom”, istaknuto je u izjavi.

Uprkos jasnim međunarodnim standardima, dodaje se, ruske snage nastavljaju namjerno gađati novinare sa ciljem zastrašivanja medija i prikrivanja istine.

Koalicija za žene u novinarstvu (CFWIJ) dokumentovala je ubistvo najmanje pet novinarki otkako je u februaru 2022. Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Ruske snage su granatirale i ubile novinarke Oksanu Baulinu, Oksanu Haidar, Oleksandru Kuvshynovu, Victoriju Amelinu i Viru Hyrych. Fotoreporterka Anastasia Taylor-Lind i reporterka Yuliya Kiriyenko povrijeđene su u raketnim napadima. Yevhenia Kytayiva i Anna Kudryavtseva su takođe bile na meti ruskih projektila, ali su uspjele da se izvuku.

Prema Komitetu za zaštitu novinara (CPJ), najmanje 17 novinara je ubijeno na linijama fronta u Ukrajini, uključujući Brenta Renauda.

“Ruske snage ne nastoje da zastraše medije samo direktnim napadima na živote novinara. Oni koriste i pritvore, prisilne nestanke i krivično gonjenje kao taktiku ušutkavanja medijskih radnika i njihove rodbine”, navedeno je. Dodaje se da su novinarke Iryna Levchenko, Iryna Danylovich, Iryna Dubchenko, Lutfiye Zudiyeva i Viktoria Roshchina nezakonito privedene, dok je otac ukrajinske novinarke Svitlane Zalizetske priveden zbog njenog posla.

Zaštita medija tokom rata je od najveće važnosti da bi se osiguralo transparentno i istinito izvještavanje o događajima, a nedostatak toga, piše u izjavi, uništava sposobnost javnosti i relevantnih međunarodnih organizacija da one koji su na vlasti pozovu na odgovornost.

U izjavi se navodi da organizacije pozdravljaju optužbe koje je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan podigao protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina i komesarke za prava djeteta u Uredu predsjednika Ruske Federacije Marije Lvove-Belove za otmicu ukrajinske djece.

Medijske organizacije pozivaju tužioca Međunarodnog krivičnog suda da zauzme sličan pristup prema situaciji za novinare u Ukrajini i da istraži i optuži one koji su odgovorni za ratne zločine protiv novinara.

Na ovom linku dostupni su svi zahtjevi medijskih organizacija prema institucijama.

Izvor: IPI