Kako prepoznati akutni stres kod novinara koji su bili izloženi traumatičnom iskustvu? Tekst je deo priručnika Trauma i novinarstvo – vodič za novinare, urednike i menadžere koji je objavio Dart centar za novinarstvo i traumu, a Mediacentar Online ga prenosi u nastavcima.

Na šta treba paziti

U toku prvih sati i dana nakon značajne priče, zadatka ili projekta koji uključuje  traumu, emocije i adrenalin mogu biti veoma povišeni. Nije nimalo neuobičajeno ako se osjećate čudno – uznemireni, ushićeni, zbunjeni, umrtvljeni, donekle hiperaktivni, ponekad jednostavno prazni.

U nedavnim detaljnim istraživanjima se naglašava da se većina ljudi uglavnom prirodno oporavi od traumatskog iskustva i da je dobra društvena podrška ključni faktor za to.

Ovo se odnosi i na izloženost traumi u novinarskom poslu. Ali, kako ćete znati ako neko ima poteškoće? Naročito ako insistira da je sve u redu, ali vi osjećate da nije.

•    Posttraumatski stres se prvenstveno ispoljava kroz promjene u ponašanju ili čak karakteru. Ljudi više ne liče na sebe, niti se tako osjećaju. Oni i njihove timske kolege osjećaju da nešto ne štima, ali nije uvijek lako to odmah povezati sa konkretnim događajem, naročito ako se ove promjene ponekad ispolje tek nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije.

•    Ljudi koji su doživjeli posttraumatski stres se mogu zatvoriti u sebe. Ili mogu početi da pričaju opsesivno i neprestano o onome što se dogodilo.

•    Mogu postati neuobičajeno ljutiti ili razdražljivi.

•    Mogu pričati o tome kako se osjećaju krivi ili zbunjeni. Trauma ljude može učiniti sklonijim nezgodama i mogu izgubiti sposobnost da se koncentrišu, kao i interes za posao, hobije i veze.

•    Mogu se početi često razboljevati. Potisnuti emocionalni bol se često ispoljava kroz fizičke simptome, kao što su bolovi u leđima ili stomaku.

•    Mogu početi kasniti na posao ili kasniti sa rokovima. Ili se može desiti da nisu u stanju da napuste kancelariju uveče i da se plaše da budu sami.

•    Mogu da pokazuju znake većeg konzumiranja alkohola nego inače.

Nemojte se pouzdati samo u vanjske pokazatelje. Nakon nekoliko dana dobro je naći vremena za odmjeren razgovor. Takođe, pripazite na kolegu i oni na vas tokom sljedećih sedmica.

Kako prepoznati akutni stres

Britanski kraljevski marinci imaju jednostavnu metodu da provjere kako se članovi tima osjećaju sedmicu dana nakon doživljene traume. Za to koriste kontrolnu listu od 10 tačaka za prepoznavanje simptoma duševne boli uzrokovane traumom:

1.    Protiv volje vam se javljaju uznemirujuće misli i sjećanja na traumatični događaj;

2.    Sanjate uznemirujuće snove o onome što se dogodilo;

3.    Ponekad se ponašate ili osjećate kao da se loše stvari ponovo događaju;

4.    Uznemiruju vas podsjetnici;

5.    Doživljavate fizičke reakcije (kao što su: ubrzano lupanje srca, mučnina, znojenje, vrtoglavica) kada se prisjetite onoga što se dogodilo;

6.    Imate poteškoće da zaspite i probudite se;

7.    Neuobičajeno ste razdražljivi ili ljuti;

8.    Imate poteškoće sa koncentracijom;

9.    Pretjerano ste svjesni potencijalnih opasnosti po sebe i druge;

10.    Nervozni ste i lako se trzate na neočekivane stvari.

U danima neposredno nakon rada na velikoj priči koja uključuje izloženost traumatičnom događaju, ljudi često označe nekoliko gornjih tačaka ovog upitnika. Ali, podjednako je normalno i da dođe do smanjenja duševne boli tokom sljedećih dana i sedmica.

Međutim, ako neko i nakon otprilike mjesec dana još uvijek ima visok rezultat na ovom testu – a imajte na umu koliko ga je važno stalno provjeravati – moguće je da je dio duševne boli ostao, pa onda može pomoći profesionalni savjet i traumatska terapija sa specijalistom.

Faktori rizika

Postoje i faktori rizika koji su povezani sa vjerovatnom bolnom reakcijom na traumatično iskustvo. Među njima su sljedeći:

•    Osoba je bila u strahu za vlastiti život.

•    Osjećala je „izgubljenost“ - gubitak kontrole nad emocijama u trenutku panike ili da ju je događaj shrvao.

•    Osjeća uporni sram zbog vlastitog ponašanja i reakcije ili nepravedno optužuje druge.

•    Izložena je znatnim uzročnicima stresa nakon događaja.

•    Ranije je doživjela ozbiljne traume i sjećanje na duševnu bol se vraća.

•    Nema odgovarajuću društvenu podršku među prijateljima, kolegama ili u porodici.

•    Koristi alkohol ili lijekove bez recepta za potiskivanje simptoma psihičke boli.

Lični problemi van posla mogu pojačati reakciju. Naprimjer, osoba koja prolazi kroz razvod ili ima malu djecu može trpiti veću duševnu bol nego drugi.

---------------------------------------------------------------
www.dartcentre.org

© 2007 Dart centar za novinarstvo i traumu. Materijal se može umnožavati za vlastitu upotrebu, pod uslovom da se tekst ne mijenja, da se pozovete na Dart centar i da se ne naplaćuje.