Najbanalnije pravopisne (ortografske) greške, mada izuzetno vidljive, postaju pravilo, a ne izuzetak u novinarstvu u Bosni i Hercegovini.

Svako od nas u karijeri gleda dobre i loše primere novinarske prakse. Evo izbora najvećih brljotina kojima je prisustvovao iskusni beogradski urednik, kao i načina na koji se takve greške mogu sprečit

I greške, ako su nenamjerne, dio su novinarskog posla. Međutim, neobjavljivanje ispravke nakon što je greška uočena u novinarskom prilogu – nije greška. To je nedopustivo neprofesionalno ponašanje. Vodeći svjetski dnevni listovi, na primjer, objavljuju godišnje i više od hiljadu ispravki. U medijima na području nekadašnje Jugoslavije greške su svakodnevne, ali objavljivanje ispravki prava je rijetkost.

Greške u brojevima često niko i ne primeti, ali se ponekad vrate u formi ozbiljnog problema koji narušava ugled vaše organizacije, i vaš sopstveni, novinarski ili urednički. Nema opravdanja za loše iz

Izostavljanje najvažnijih podataka, njihovo neproveravanje, poštovanje hronološkog principa – najčešće su greške zbog nedovoljnog poznavanja novinarskog zanata. Najteže greške su etičke, a sve su više u modi. U trci za tiražom izmišljaju se ljudi, događaji i izjave.