govor mržnje

Govor nasilja i društveno isključivanje

Isključivost društvenih normi, koja se manifestuje i u govoru mržnje, u BiH nema dostojne protivnike u javnoj sferi i demokratskoj državi jer je upravo ona institucionalizacija te isključivosti.

Alternative govoru mržnje u postjugoslovenskim medijima

Autorica smatra da se kolumne Borisa Dežulovića i medijsko pisanje sa Jugo-predznakom uopšte kristalizuju kao prvorazredna kritika govora mržnje.

Kako političke vođe doprinose obnovi jezika mržnje?

Kada nacionalistička retorika postane politička platforma, institucionalni rasizam se lako prenosi u javnost i manifestuje u narastanju jezika mržnje u javnom diskursu.

Istraživanje Mediacentra Sarajevo «Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti» analizira govor mržnje sa aspekta medija, zakonodavstva i civilnog sektora u BiH.

Međunarodni pravni instrumenti bez razlike potenciraju snagu uloge medija u stvaranju netrpeljivosti ili nasilja među grupama.

Autor teksta, doktor znanosti i voditelj Medijskog istraživačkog centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, analizira izvještavanje novih medija o dešavanjima u Širokom Brijegu.

Autor daje nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje snažnije korisničke zajednice i odbijanje zlobnika i rasista sa komentara na novinarskim web stranicama.
Tužiteljica Budimir analizira kazneno-pravni aspekt domaćeg i međunarodnog zakonodavstva, te mogućnosti kaznenog procesuiranja osoba koje su putem medija poticale izvršenje ratnih zločina.
Donosimo prvi dio teksta Vesne Budimir, tužiteljice Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH o odgovornosti medija za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije.

Kad god nam se učini da se govor mržnje povlači iz medija i iz javnog života, on se iznenadno vrati, dajući nam do znanja da je zapravo stalno prisutan, čak i kad nam se čini da ga nema.

Pages

Subscribe to RSS - govor mržnje