Isključivost društvenih normi, koja se manifestuje i u govoru mržnje, u BiH nema dostojne protivnike u javnoj sferi i demokratskoj državi jer je upravo ona institucionalizacija te isključivosti.
Kada nacionalistička retorika postane politička platforma, institucionalni rasizam se lako prenosi u javnost i manifestuje u narastanju jezika mržnje u javnom diskursu.
Istraživanje Mediacentra Sarajevo «Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti» analizira govor mržnje sa aspekta medija, zakonodavstva i civilnog sektora u BiH.
Autor teksta, doktor znanosti i voditelj Medijskog istraživačkog centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, analizira izvještavanje novih medija o dešavanjima u Širokom Brijegu.
Autor daje nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje snažnije korisničke zajednice i odbijanje zlobnika i rasista sa komentara na novinarskim web stranicama.
Tužiteljica Budimir analizira kazneno-pravni aspekt domaćeg i međunarodnog zakonodavstva, te mogućnosti kaznenog procesuiranja osoba koje su putem medija poticale izvršenje ratnih zločina.
Donosimo prvi dio teksta Vesne Budimir, tužiteljice Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH o odgovornosti medija za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije.
Kad god nam se učini da se govor mržnje povlači iz medija i iz javnog života, on se iznenadno vrati, dajući nam do znanja da je zapravo stalno prisutan, čak i kad nam se čini da ga nema.