Sve češće korištenje uređaja sa glasovnim asistentima pojedine medije usmjerava ka traženju prostora za proizvodnju vijesti u toj sferi.

Jednostavno pitanje glasovnom asistentu o novostima o nekoj temi ima potencijal da promijeni koncept radija i konzumacije informacija, piše Nieman Lab u analizi o upotrebi takvih uređaja. Proizvodnja vijesti za glasovne asistente zahtijeva dodatne napore i resurse u redakcijama a pojedine su se već odlučile na takve eksperimente.

Dok petina Amerikanaca posjeduje pametni zvučnik koji se aktivira na glasovne komande (najpopularniji je Amazon Echo Dot, dok takve uređaje proizvode i Google, Apple i druge kompanije) i dok upotreba glasovnih asistenata raste, sve manje se koriste radio i društvene mreže, navodi Nieman Lab. Korisnici glasovnim komandama mogu pametnom zvučniku zadati da pusti muziku, pronađe recept, postavi alarm ili odgovori na neka pitanja, a mogu tražiti i vijesti.

“Ako glas postane još dominantnija sfera, onda će to vjerovatno imati značajne efekte na način kakose informacije i drugi sadržaji konzumiraju”, rekao je Mukul Devichand, izvršni urednik za glas i umjetnu inteligenciju na BBC-u.

Za mnoge izdavače medija nije upitan rast glasovne sfere, samo je upitno da li će i produkcija vijesti rasti s njom. Trenutno i oni koji posjeduju glasovne asistente nemaju naviku da im traže vijesti. Međutim, Reutersov institut za studij novinarstva je objavio da 18 posto Amerikanaca koji posjeduju uređaj, traže vijesti svaki dan na način da pitaju “šta ima u vijestima?” ili nešto slično i da dobiju kratke izvještaje od medija po svom izboru.

Međutim, podcasti i newscasti nisu prilagođeni puštanju kroz glasovne asistente i traženje vijesti direktno od glasovnog asistenta još uvijek nije jednostavno, a i one vijesti koje jesu prilagođene, nisu uvijek ažurne.

Više o ovoj temi, u analizi NiemanLaba.    

___