U istraživanju je predstavljen detaljan pregled prijetnji, pritisaka, nasilja i diskriminacije kojima su novinarke izložene u svom radu.

foto: Pixabay / Ilustracija

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) predstavio je istraživanje “Bezbjednost novinarki 2021. – 2024.” u kome je naveden niz preporuka za poboljšanje sigurnosti, ali i cjelokupnog položaja novinarki.

U istraživanju SMCG, koje je nastalo u okviru mreže SafeJournalists, navedeno je nezadovoljstvo uslovima rada i odnosom institucija prema napadima na novinarke, naročito u digitalnom prostoru, koje odražava duboke strukturne probleme koji utiču na integritet profesije i učešće žena u javnom prostoru. Autorica istraživanja, koja je i potpredsjednica SMCG, je Marijana Camović-Veličković.

U istraživanju je predstavljen detaljan pregled prijetnji, pritisaka, nasilja i diskriminacije kojima su novinarke izložene u svom radu.

Preporuke u okviru istraživanja su napravljene u četiri segmenta, odnosno za medije, institucije i državne organe, sindikate i nevladin sektor koji se bavi medijima i civilni sektor.

Preporuke u četiri segmenta

U preporukama za medije navedeno je da je potrebno uvesti obavezu postojanja internih procedura za prijavu i reagovanje na uznemiravanje i diskriminaciju u redakcijama kao i spriječiti rodnu diskriminaciju u napredovanju kroz transparentne kriterijume zapošljavanja i profesionalnog uspona.

Preporuke za institucije i državne organe navode da bi se trebalo unaprijediti zakonsku regulativu kako bi se jasno prepoznalo i sankcionisalo rodno zasnovano nasilje nad novinarima, posebno u online prostoru, a takođe obezbijediti i obaveznu edukaciju policijskih i tužilačkih službenika o rodno zasnovanom nasilju i specifičnostima u kontekstu medijskog rada.

Preporuke za sindikate i nevladin sektor koji se bavi medijima naglašavaju da je jako bitno da se reaguje u svakom pojedinačnom slučaju napada na novinarke i da je obaveza ispitati da li postoji dimenzija roda u tim napadima, ali bitno je i slučaj pratiti do kraja. Važno je, kako se dodaje, i statistički razdvajati žene od muškaraca kako bi se lakše pratili trendovi i uočavali eventualni obrasci. Preporuka je i da se pruža besplatna psihološka i pravna pomoć, naročito onima koji rade bez formalnih ugovora, u lokalnim i manjim redakcijama.

U preporukama za civilni sektor navodi se da je važno prepoznati značaj novinarki u društvu. S tim u vezi, a s obzirom na to da da nevladine organizacije, naročito one koje se bave pravima žena, nemaju značajnijeg kontakta sa novinarkama, pa čak ni onima koje su bile žrtve nekog oblika nasilja zbog posla kojim se bave, potrebno je da se povežu sa medijskom zajednicom i čuju novinarke i njihove probleme ali i kako bi uočili na koji način mogu da sarađuju i da im pomognu. Istaknuto je i da je neophodno raditi na jačanju povjerenja novinarki u organizacije civilnog društva koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti, kao i na uspostavljanju snažnijih veza i saradnje između njih.

Kompletne preporuke nalaze se na ovom linku.

Izvor: SMCG

___