Analiza medijskog izvještavanja o problemu nasilja prema ženama za 2024. grupe Novinarke protiv nasilja

foto: Screenshot / Izvještaj

Procenat medijskih objava na temu nasilja prema ženama u 2024. godini u medijima u Srbiji, kojima su se iznosili detalji čina nasilja/ubistva ili izjave sagovornika ili sagovornica koje su nerelevantne iz ugla javnog interesa iznosi 35 posto, a isti je procenat i medijskih objava u kojima se otkriva identitet preživjele/žrtve i članova ili članica njene porodice. 

U medijima je najvidljivije fizičko nasilje (u dvije trećine objava), a gotovo svaka druga objava ticala se femicida ili pokušaja femicida. Petina medijskog sadržaja govorila je o seksualnom nasilju, a manje od deset posto se ticalo digitalnog i ekonomskog nasilja – što ostavlja značajan prostor za unapređenje i podizanje svijesti i znanja javnosti i o ovim formama nasilja prema ženama.

Navedeni podaci se nalaze u izvještaju „Analiza medijskog izvještavanja o problemu nasilja prema ženama za 2024. godinu“ koji je provela grupa Novinarke protiv nasilja iz Srbije.  

Godišnje analize medijskog izveštavanja koje ova grupa provodi imaju za cilj da pruže uvid u dominantne trendove i prakse u izvještavanju o slučajevima nasilja prema ženama, da pokažu najčešće greške i primjere senzacionalizma, ali i da istaknu kvalitetne i profesionalne medijske pristupe ovoj temi.

Prva analiza ove grupe urađena je za 2019. godinu, a sljedeća za 2020. Naredna analiza urađena je za 2021. godinu, nakon čega je napravljena pauza u redovnom praćenju medijskih objava.

Analiza medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama za 2024. obuhvatila je više od 10.800 objava u elektronskim, štampanim i online medijima u Srbiji u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. Nalazi ukazuju na određene pomake u odgovornijem pristupu, ali i na izazove poput senzacionalizma i nedovoljnog sagledavanja nasilja kao društvenog i rodno zasnovanog problema. Publikacija pruža važne preporuke za novinare i novinarke i urednike i urednice sa ciljem jačanja medijskog izvještavanja koje doprinosi sprečavanju nasilja prema ženama.

Mediji rijetko posvećuju prostor temama nasilja prema ženama

Kao i prethodnih godina, tema nasilja prema ženama ubjedljivo je najprisutnija na medijskim portalima koji su objavili 76 posto ukupnog broja objava, piše u izvještaju. Slijede štampani mediji koji pokrivaju oko petinu objavljenog sadržaja, dok TV i radio stanice zajedno pokrivaju manje od pet posto objava.

“Činjenica da se čak tri četvrtine medijskih objava ticalo konkretnih slučajeva nasilja prema ženama jasno pokazuje da mediji retko posvećuju prostor ovom problemu kada ne postoji neposredan povod. Najveći prostor za unapređenje vidljiv je kroz podatak da je samo pet odsto objava iskoristilo konkretan slučaj nasilja kao povod da pruži javnosti širu sliku problema, da izvesti o statistici, ponudi stručne razgovore o prepoznavanju nasilja, ukaže na usluge podrške i zaštite i slično”, piše u izvještaju.

U ovogodišnjoj analizi grupa Novinarke protiv nasilja navodi i da je odlučila da ispita i ko su najčešće sagovornice i sagovornici kada je riječ o nasilju prema ženama, odnosno ko su najčešći izvori informacija na ovu temu koji, posljedično, oblikuju i narativ o istoj. U većini objava (60 posto), nije bilo izjava sagovornica i sagovornika. Međutim, tamo gdje su mediji prenosili izjave, uočava se velika raznolikost izvora. Krajnje zabrinjavajući podatak je da su na vrhu ove liste anonimni, nepotpisani izvori (13 posto).

Odmah uz anonimne izvore, najčešće sagovornice i sagovornici na temu nasilja prema ženama su nevladine organizacije koje pružaju pomoć i podršku preživjelima (takođe 13 posto). Kada je riječ o glasovima preživjelih, kako je navedeno u analizi, one su vidljive u 12 posto medijskih objava. Međutim, analiza pokazuje da one nisu uvijek imale kontrolu nad narativom koji se plasira – ponekad su njihove riječi preuzimane sa društvenih mreža, sa suđenja, a u nekim situacijama i iz institucija („izjava žrtve policiji“). Izvještaj ističe da je ovo faktor koji znatno utiče na motivaciju preživjelih da se obrate, kako institucijama (plašeći se da će se njihovi iskazi naći u javnosti), tako i medijima koji bi mogli na senzitivisan način da obrade priču i time utiču i na senzibilizaciju društva.

U izvještaju je naveden i „profil“ prosječne medijske objave na temu nasilja prema ženama te se zaključuje da je objava najčešće plasirana na nekom od medijskih portala i odnosi se na aktuelni slučaj koji se upravo desio u Srbiji. Predstavlja kombinaciju prenesenog saopštenja neke od nadležnih institucija i minimalnog originalnog doprinosa novinarke ili novinara. Historijat nasilja nije vidljiv, dok su institucionalne sankcije često spomenute. Objava sadrži dosta irelevantnih i za javnost nepotrebnih detalja. Naslov je senzacionalistički, uz traumatizujuće ili uznemirujuće fotografije. Nasilje prema ženama nije predstavljeno kao društveni problem koji počiva na historijski nejednakim odnosima moći između muškaraca i žena, a objava nema edukativnu funkciju.

Grupa Novinarke protiv nasilja okuplja novinarke, urednice i medijske radnice koje se zalažu za odgovorno, etičko i rodno osjetljivo izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu. Osnovana sa idejom da mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i društvenih stavova, Grupa svojim radom doprinosi borbi protiv normalizacije nasilja i senzacionalizma u medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju. Kroz redovne medijske analize, edukaciju i javno reagovanje, članice Grupe ukazuju na štetne medijske prakse, ali i ističu primjere dobrog novinarstva koje žene koje su doživjele nasilje stavlja u centar pažnje, štiti njihovo dostojanstvo i podstiče društvo na promjene.

Kompletan izvještaj je dostupan na ovom linku.

Izvor: Izvještaj Novinarki protiv nasilja

___