Kao odgovor na “lažne vijesti”, potrebna je veća vidljivost kvalitetnog novinarstva.

“Lažne vijesti” cvjetaju između ostalog i tamo gdje nedostaje visokokvalitetnog novinarstva, a uloga profesionalnih novinara neminovno je promijenjena s porastom značaja i upotrebe društvenih mreža. Da li su novinari na Zapadnom Balkanu spremni da se prilagode novim izazovima?

“Približavanje kvalitetnog novinarstva publikama na društvenim mrežama: Novinari kao influenseri” istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji i po prvi put se bavi navikama novinara u ovim zemljama u korištenju društvenih mreža za promociju njihovog rada. Istraživanje donosi stavove i navike novinara i zaključuje da oni treba lično da zauzmu aktivniju ulogu u promociji profesionalnog i kvalitetnog novinarstva na društvenim mrežama.

Istraživanje je uključilo oko 120 novinara i urednika iz četiri zemlje i pokrenulo diskusiju o temi koja se čini relativno novom u regionu.

Kako koristiti društvene mreže u svakodnevnom novinarstvu odavno je stara tema, ali nedostatak medijskih sloboda u balkanskim zemljama, širenje “lažnih vijesti” putem društvenih mreža u nedostatku kvalitetnog sadržaja i potreba da se ponovo razmisli o uticaju novinara u njihovim zajednicama, pitanja su u istraživanju postavljena u kontekstu korištenja društvenih mreža u promociji kvalitetnog novinarstva. Istraživanje se bavi individualnim angažmanom novinara koji nisu samo ‘obični’ korisnici društvenih mreža već i autori novinarskih priča koje je neophodno učiniti prisutnijim na društvenim mrežama.

Pored rijetkih napora medijskih kuća i novih pristupa koje isprobavaju, istraživanje je zaključilo da novinari ne koriste društvene mreže kako bi promovisali kvalitetno novinarstvo.

Izvještaj daje tri glavna razloga za takav rezultat:

- Manjak digitalnih vještina komunikacije: novinari često nisu sigurni kako treba da izgledaju njihovi postovi na društvenim mrežama i odnos prema sadržaju koji su sami kreirali, nemaju dovoljno komunikacijskih vještina kako bi objave na društvenim mrežama bile u skladu sa dobrim praksama odnosa s publikama koje potencijalno imaju. Konkretno, novinari nisu imali prilike pohađati treninge iz korištenja društvenih mreža za promociju svog rada, onoga o čemu izvještavaju, a takve bi im vještine pomogle da bolje komuniciraju i promovišu svoje priče.

- Kulturološka nepodudarnost: u post-komunističkim zemljama, nedovoljno je prisutna kultura individualizma na kojoj se temelji razvoj influencera na društvenim mrežama. Takva kulturološka nepodudarnost još više komplikuje kombinacija sa novinarskim etičkim standarima, poput načela nemiješanja činjenica i mišljenja, a angažman na društvenim mrežama zahtijeva fleksibilniji pristup u oba segmenta. Mnogi novinari koji su učestvovali u istraživanju su rekli kako očekuju da medij u kojemu rade taj posao obavi za njih. Izvještaj sugeriše kako bi balansirana kombinacija činjenica i osvrta novinara na društvenim mrežama bio pristup koji bi značajno promijenio medijski prostor u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

- Nedostatak medijskih sloboda: iako se smatra da su društvene mreže slobodan prostor za novinare u ove četiri zemlje, novinari ga i dalje koriste većinom za prikupljanje informacija a ne za širenje informacija. Novinari i dalje ne vide koristi od društvenih mreža u finansijskom smilu, a budući da većina novinara radi u redakcijama koje su pod nekim političkim uticajem, mnogi od ispitanih su rekli kako ne dijele svoj sadržaj na društvenim mrežama jer nisu ponosni na ono što produciraju i objavljuju u medijima u kojima rade.

Više o detaljima ovog istraživanja, o stavovima i iskustvima novinara iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije pročitajte u izvještaju koji je dostupan na engleskom jeziku ovdje.

Vodeći se rezultatima ovog istraživanja i iskustvima novinara iz regiona, nastavak aktivnosti vezanih za ovu temu će se odvijati u narednih šest mjeseci i uključit će seriju webinara i online edukativnih radionica, kao i ispitivanje potreba redakcija i kreiranje vodiča za novinare i urednike o najboljem pristupu u promovisanju kvalitetnog profesionalnog novinarstva na društvenim mrežama prilagođeno praksama na Zapadnom Balkanu.

Izradu istraživanja i pripremu webinara i vodiča za novinare podržala je Bosch Alumni mreža u saradnji sa Robert Bosch fondacijom i Međunarodnim alumni centrom iz Berlina. 

___