Činjenice iz videa je najteže provjeriti zbog toga što ga je teško pretraživati.

foto:

Postaje sve lakše manipulisati videosadržajem zbog dostignuća u oblastima poput umjetne inteligencije i naprednih opcija montaže. Istovremeno, ne postoji način da se utvrdi koji videi su viralni na Facebooku, Twitteru ili Instagramu. Onima koji se bave provjeravanjem činjenica, veoma je teško provjeriti vjerodostojnost nekog videa. Ipak, Poynter institut objavljuje deset savjeta i trikova koji mogu pomoći u prepoznavanju “lažnih” video materijala na društvenim mrežama. 

• Razmišljajte kritički. Prije nego analizirate sami video, potražite da li je objavljen već u medijima i koje sve informacije vezano za njega postoje. Da li je u videu išta što je očito manipulatorski izmontirano?  

• Tražite zapaljiv rječnik i osnovne informacije. Ako ne postoje svi opisi poput ko, šta, gdje, kako, kada, zašto, moguće je da se radi o zavaravajućem videu odnosno da opis videa ne odgovara sadržaju i navodi na pogrešne zaključke.

• Provjerite da li se opisne informacije mijenjaju u odnosu na to ko ih dijeli na društvenim mrežama. Ako jedan korisnik piše da se radnja dešava na jednom mjestu a drugi na drugom, onda to može uputiti na to da se radi o nevjerodostojnom sadržaju.  

• Koristite alat poput YouTube Dataviewer ili snimite InVid dodatak za pretraživač koji omogućava kopiranje linka videa i njegovu pretragu kroz Youtube, Facebook ili Twitter kako bi se dobilo više informacija o porijeklu videa kao i izvlačenje ključnih kadrova za analizu.

• Ako koristite mobilni uređaj, napravite screenshot videa i provjerite tu sliku kroz obrnutu Google pretragu da vidite da li je ranije negdje objavljen što vam može dati bolju ideju da li je to istinito ili ne. Google i TinEye su odlični alati za to.

• Ako izvlačenje pojedinačnih kadrova kroz InVid ne funkcioniše, pokušajte usporiti video. Sa “lažnim” video materijalima, relativno je lako uočiti koji dio je izmijenjen ako gledate usporenu verziju. Možete koristiti i FFmpeg da biste izdvojili ključne kadrove i pretraživali ih.

• Snimite video i provjerite njegove meta-podatke. Iako se kroz postavljanje na društvenim mrežama ti podaci izgube, ako imate izvorne materijale, može se otkriti porijeklo videa. Pokušajte koristiti alat poput Exiftool-a.

• Ako se mjesto dešavanja videa dešava na otvorenom, koristite geolokacijske softvere kako biste provjerili vremenske uslove – da li je zaista padala kiša tada kad se tvrdi u videu. Google Earth i Wikimapia sadrže kolekciju satelitskih slika koje su zabilježili korisnici. 

• Provjerite vrijeme kada je video napravljen. Ako postoje sjene onda je moguće provjeriti smjer padanja sjenke i tačno vrijeme snimanja sa alatom poput Suncalc-a. To može pomoći u potvrđivanju vjerodostojnosti ili lažnosti videa.

• Ako ništa od ovoga ne uspije, pokušajte napraviti brzu pretragu ključnih riječi vezanih za video na YouTube-u. Ponekad se desi da oni koji proizvode “lažne” videe ili manipuliraju videomaterijalima, upravo koriste snimke iz videoigrica postavljenih na YouTube-u.

___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.