Hoće li biti političke volje da se napad na novinara tretira kao krivično djelo?
Hoće li biti političke volje da se napad na novinara tretira kao krivično djelo?
Jesu li važniji simboli ili sloboda ljudi, pita advokat Aleksandar Jokić predlažući izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske
foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo
Advokat Aleksandar Jokić uputio je prijedlog Ministarstvu pravde Republike Srpske da se dopuni Krivični zakonik tog bosanskohercegovačkog entiteta i propiše novo krivično djelo u vezi sa napadima na novinare i medijske radnike. Ovih dana o tom je prijedlogu javnost obavijestio i putem svog Facebook profila.
„Opet se igramo Krivičnim zakonikom RS zbog dnevne politike i malo nacionalističkih predizbornih poena“, naveo je Jokić u objavi misleći na, kako je rekao za Media.ba, najavljene izmjene kojima se kriminalizuje isticanje određenih simbola. Konkretno, Vlada Republike Srpske je nedavno usvojila Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika tog entiteta, kojim se za javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine uvodi kazna zatvora od tri godine.
Jokić je za Media.ba kazao da decenijama unazad simboli koji se ističu u Bosni i Hercegovini izazivaju „ovakve ili onakve emocije“, ali da svakako nisu u rangu krivičnog zakonodavstva.
„Besmisleno je i populistički uopšte raspravljati da li to treba da nađe svoje mjesto u Krivičnom zakoniku ili ne. Međutim, kad se već ide u toliko banalizovanje Krivičnog zakonika da se tim dnevno-političkim prepucavanjima, za koja zapravo svi znamo da služe samo u izbornoj godini, i ako se time bavimo, dajte da se bavimo onda i nekim bitnijim pitanjima“, rekao je Jokić.
Kazne zatvora do 10 godina za napad na novinara
Novo krivično djelo koje je predložio Jokić bilo bi Napad na novinara, drugog medijskog radnika i lice koje obavlja novinarski posao. U Članu 150a. Jokić predlaže da piše:
(1) Ko napadne, ili ozbiljnom prijetnjom da će napasti, ugrozi sigurnost novinara, drugog medijskog radnika, lica koje obavlja novinarski posao ili člana njihove porodice, a u vezi sa vršenjem novinarskog posla ili posla medijskog radnika, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana novinaru, medijskom radniku, licu koje obavlja novinarski posao ili članu njihove porodice nanesena tjelesna povreda, ili je djelo izvršeno uz prijetnju upotrebom oružja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nanesena teška tjelesna povreda, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
„Da vidimo da li su bitniji simboli ili sloboda i ljudi“, naveo je Jokić u objavi.
Iako je podnesak na protokol predao prije nekoliko sedmica, još nije dobio odgovor - ni usmeni, ni pismeni, ni zvanični ni nezvanični.

Aleksandar Jokić / Mediacentar Sarajevo
Objasnio je i da ne postoji rok kada treba da dobije odgovor, te da ga zapravo ne mora ni dobiti.
„Teoretski je moguće da oni samo taj moj prijedlog usvoje i u narednim izmjenama i dopunama ga uvrste“, rekao je.
Dodao je i da je ranije imao iskustava kada su njegove prijedloge djelimično usvajali ili odbijali, ili da se nađu u narednim izmjenama i dopunama, a nikada ga nisu zvanično obavještavali.
Predloženo krivično djelo bi, kako je objasnio Jokić, u praksi za novinare promijenilo to da bi se strožije ili ikako, za razliku od sadašnjeg stanja, kažnjavali napadači na novinare, medijske radnike i članove njihovih porodica ukoliko su napadi u vezi sa obavljanjem novinarskog poziva.
Kaže da ga je za ovaj prijedlog inspirisalo to što je od predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske čuo na OSCE-ovoj konferenciji u Tirani. Prema njegovim riječima, tada su relativizovani napadi na novinare kroz statistiku, te su naveli da se, statistički, svi napadi ove godine vode kao verbalni napad.
'Velika stvar za novinare'
„Znamo iz iskustva da to nije tako i da je pitanje samo pogrešno klasifikovanje, odnosno pogrešno vođenje istrage, jer je trebalo da se zapravo provede ozbiljnija istraga, ali u nedostatku zakonskog okvira, to se vodi kao krivično djelo tjelesne povrede“, govori Jokić.
Naglasio je da su ove izmjene važne zbog toga što to, prema sadašnjem zakonodavstvu, napad na novinara, na primjer, na ulici može biti krivično djelo tjelesne povrede ukoliko novinar podnese prijedlog za krivično gonjenje. Dodaje kako taj prijedlog često novinari, ali i građani, ne znaju da podnesu bez stručne pomoći.
U tom kontekstu naveo je primjer napada na novinarku, kojoj je prišao čovjek, unio joj se u lice, oteo telefon i potom je odgurnuo.
„Kroz reakciju policije i ubjeđivanje tužilaštva, ona je prihvatila da - bez iskustva, bez pravne pomoći - ne podnosi krivičnu prijavu protiv njega, ne znajući kakve će posljedice to imati. Dakle, nije znala da će on samo da plati kaznu u iznosu 200 konvertibilnih maraka i da nastavi dalje da živi i radi, bez ikakvih ograničenja, bez ikakvih uslovnih osuda ili bilo čega“, navodi Jokić.
Njegovim prijedlogom bi takav napad bio krivično djelo i tužilaštvo bi po službenoj dužnosti moralo da pokrene istragu.
„Ne bi više postojala mogućnost da se novinari u takvoj situaciji - u strahu, stresu, pod prijetnjama, u neznanju - dovedu u situaciju da im budu ugrožena njihova prava, već bi njihova prava bila zaštićena i ne bi moralo da podnose prijedlog za krivično gonjenje, nego bi to išlo po službenoj dužnosti“, rekao je Jokić.
Prema njegovim riječima, to bi bila velika stvar za novinare koji nemaju u svakom trenutku mogućnost da zatraže pravnu pomoć, konsultacije sa advokatom ili pravnim savjetnicima, već odluke moraju da donose na mjestu događaja. „A nije to njihova stvar, niti bi trebalo da bude njihov posao da oni odlučuju“, poručio je.
Na pitanje da li se može desiti da ne prihvate njegov prijedlog, Jokić odgovara da su „veće šanse da ga ne prihvate nego da ga prihvate“. Ukoliko bi se desilo da ne prihvate prijedlog, on se može podnositi neograničen broj puta, može se modifikovati ili mijenjati.
„Sve i da se nađe na dnevnom redu, pitanje je da li postoji politička volja da se izglasa u skupštini. Tako da ništa od toga nije završena priča, ali potrebno je početi“, zaključio je Jokić.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




