Političari i mediji iz Republike Srpske i Srbije najveći negatori genocida u Srebrenici u javnom prostoru.

foto: Memorijalni centar Srebrenica

Od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regije, što je tri puta manje slučajeva u odnosu na prošlu godinu, kada je evidentirano 305 takvih slučajeva. Ovo su podaci izvještaja o negiranju genocida koji je juče objavio Memorijalni centar Srebrenica.

Pad broja slučajeva negiranja genocida mogao bi, kako piše u izvještaju, biti rezultat djelovanja zakonskih mjera i sve izraženijih društvenih pritisaka usmjerenih na suzbijanje takvih pojava.

Najveći broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici i dalje dolazi iz Srbije, zatim iz Republike Srpske, te Crne Gore, u kojoj se povremeno bilježe pojedinačni slučajevi javnog negiranja.

U izvještaju se navodi i da mediji, naročito iz Republike Srpske i Srbije, igraju ključnu ulogu u oblikovanju stavova o genocidu u Srebrenici u javnosti, a osim što služe kao medijske platforme za negatore genocida, vrlo često se pojavljuju i kao negatori.

“Tokom izvještajnog perioda zabilježeno je više primjera u kojima su mediji aktivno relativizirali, poricali ili podržavali revizionističke narative o genocidu u Srebrenici”, piše u izvještaju.

Mediji koji su se istakli u širenju narativa negiranja genocida su novinska agencija SRNA, Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS), ATV Banja Luka, srbijanski mediji Alo, Informer, Politika, Srbija Danas, Kurir i B92, te crnogorski portal Borba. Neki od ovih medija u izvještaju su se našli među top 10 najvećih negatora genocida za 2025. godinu. To su tabloid Alo sa 11 zabilježenih negiranja genocida, Informer i Politika sa po 10, Srbija Danas sa pet takvih slučajeva, te B92 i crnogorski portal Borba sa po četiri evidentirana slučaja negiranja genocida u Srebrenici.

Kada je riječ o pojedincima koji su se istakli kao najveći negatori genocida u Srebrenici, u posljednjem izvještajnom periodu zabilježeno je 25 osoba. Među njima, koji su u javnom medijskom prostoru najviše negirali genocid u Srebrenici, izdvojili su se Branimir Kojić, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, koji je u navedenom izvještajnom periodu negirao srebrenički genocid osam puta, zatim predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je to učinio sedam puta, te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je genocid negirao pet puta.

Osim njih, genocid su negirali i Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke i predsjednik PDP-a, Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, Miloš Vučević, bivši premijer Republike Srbije, i Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke i bivši haški osuđenik.

U izvještaju se podsjeća da je kontinuirano negiranje genocida u Srebrenici u javnom prostoru prisutno dugi niz godina. Broj takvih slučajeva, kako se navodi, varira iz godine u godinu, a često zavisi od značajnih društveno-političkih događaja, kao što su usvajanje rezolucija, izborni ciklusi, donošenje zakona o zabrani negiranja genocida te izricanje presuda pred međunarodnim sudovima.

Prema podacima iz godišnjih izvještaja Memorijalnog centra Srebrenica, 2021. godine zabilježeno je 240 slučajeva negiranja genocida, 2022. godine taj broj je povećan na 681, dok je iduće, 2023. godine, došlo do smanjenja broja evidentiranih slučajeva (90). Prošle godine, kada su Ujedinjene nacije usvojile rezoluciju o genocidu u Srebrenici, došlo je do povećanja broja negiranja genocida i tada je evidentirano 305 takvih slučajeva.

Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku.

Izvor: Memorijalni centar Srebrenica