Javni servisi predložili svoje prijedloge, ali dogovor i ove godine izostaje

foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo

Od usvajanja novog zakona o javnom RTV sistemu zavisi budućnost osamsto zaposlenika BHRT-a. Taj zakon je jedan od preduslova za članstvo u Evropskoj uniji i bio je prioritet rada vlasti. Proces usvajanja novog zakona o javnom RTV sistemu u BiH, ipak, stoji u mjestu.

Članovi radne grupe, čije je formiranje bilo otežano zbog isteka mandata, ne mogu postići dogovor oko teksta prednacrta zakona. Zakonom trebalo bi da se regulišu međusobni odnosi tri javna servisa, način naplate RTV takse i raspodjela prihoda, kao i način raspodjele prihoda od marketinga.

Udaljeni stavovi i nedostatak međusobnog razumijevanja među članovima radne grupe doveli su do toga da se novi zakon neće naći u parlamentarnoj proceduri ni ove godine, iako je u programu rada Savjeta ministara navedeno da je usvajanje ovog zakona prioritet na državnom nivou. Takva kategorizacija nije donijela rezultate.

“Među prioritetima bit će donošenje novoga zakona o Javnom RTV sustavu, čime će se omogućiti uvođenje novih RTV kanala u sustav javnih emitera i osigurati trajna financijska održivost Javnog RTV sustava”, navodi se u programu rada Savjeta ministara za 2023. godinu.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu BiH Safet Kešo krajem februara 2024. tražio je od Savjeta ministara i resornog ministarstva odgovor na pitanje šta je urađeno po pitanju usvajanja zakona, šta je urađeno na poboljšanju položaja BHRT-a i zašto se zakon nije našao u parlamentarnoj proceduri.

U odgovoru koji je od Savjeta ministara dobio u maju 2024. navedeno je da se zakon nije našao u parlamentarnoj proceduri iz razloga što nije bio proceduralno i formalno spreman, a što je uzrokovao eksterni uticaj.

U prevodu, članovima radne grupe je istekao mandat, a Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je od Odbora RTV sistema tražilo da imenuje nove članove radne grupe. To se nije desilo jer je Odbor posljedni put zasjedao prije pet godina, odnosno 2019. Problem je riješen tako što su javni servisi direktno delegirali članove radne grupe pa su sada u njoj osim resornog ministra i direktori tri javna servisa.

“Tek u septembru 2023. godine kompletirana je lista delegiranih članova, donesena odluka o formiranju nove radne grupe koja ima isti mandat kao i prethodna Radna grupa, a za početni materijal se uzima već pripremljeni tekst prednacrta zakona”, navodi se u odgovoru Savjeta ministara.

Nepomirljivi stavovi direktora tri javna servisa

Petnaest mjeseci nakon formiranja radne grupe, u kojoj su još i predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije, Ministarstva prometa i komunikacija Federacije, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, dogovor još uvijek nije postignut.

Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH za Media.ba pojašnjavaju da je radna grupa održala formalni sastanak na kojem je usvojen poslovnik o radu. Tada je donesen zaključak da članovi iz BHRT-a, RTRS-a i FTV-a dostave ostalim članovima radne grupe zajednički prijedlog o osnovnim principima na kojima se zasniva zakon. Javni servisi dobili su slobodu da se sami dogovore, ali bezuspješno.

“S obzirom da se nisu mogli usaglasiti oko zajedničkog sadržaja, zatražili su da im se omogući da dostave pojedinačno svoje prijedloge. Pojedinačni prijedlozi su kompletirani 11.12.2024. godine. Naredni sastanak je zakazan za četvrtak, 16.01.2025. godine, tad će se tek razmatrati pojedinačni prijedlozi sva tri javna RTV servisa na nivou radne grupe”, rekli su iz Ministarstva.

To znači da mjesecima neće biti usaglašene verzije prednacrta zakona jer su stavovi direktora tri javna servisa nepomirljivi. Poslanik Kešo smatra da je ovakav način pokušaja da se izradi prednacrt metodološki vrlo pogrešan.

“Sad vi imate tri verzije, neke početne verzije zakona, od kojih u narednim fazama niko od predlagača tih verzija neće lako odustajati. Prema tome, to je potpuno pogrešan put. Dakle, a zašto je pogrešan? Zato što oni pokušavaju da izađu na neki način iz situacije potpune dezorijentiranosti, odsutstva bilo kakvog koncepta i pristupa rješavanju tog ozbiljnog pitanja. Znači, oni sad pokušaju da ovaj problem na ovaj način premoste da bi se stvorio neki privid da se nešto događa”, rekao je Kešo.

Da sve ide sporo i da nedostaje dobre volje za dogovorom, primjećuje i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.

“Čini mi se da se Ministarstvo prometa i komunikacija najmanje 10 godina, ako ne i 15, bavi izmjenama Zakona o javnom RTV sistemu. Fomiralo je u prošlosti više radnih grupai i sve to bez ikakvih rezultata. Za mene nije iznenađujuće ni to što sada opet nema jedinstvenog rješenja. Sve je ovo komično, pa i tragično, s obzirom na neizvjesnost opstanka javnog servisa na nivou države i sudbine 800 uposlenih BHRT-a”, kaže Rudić.

Napominje da se javnost treba zapitati ko su ljudi koji odlučuju o tome kakva će biti sudbina javnog informisanja u BiH, te koje su namjere i kompetencije članova radne grupe. “Jesu li politički nezavisni i ljudi sa profesionalnim integritetom i znanjem?”, pita se Rudić.

Radnici BHRT-a nemaju vremena za čekanje

Tri teksta prednacrta će biti predmet rasprave na sjednici radne grupe tek sredinom januara. Budući da nakon prednacrta slijedi nacrt, pa prijedlog zakona, koji potom mora biti usvojen u oba doma Parlamenta BiH, jasno je da usvajanje novog zakona o RTV sistemu BiH u skorije vrijeme nije realno. 

Radnici BHRT-a, koji se nalazi u najvećoj finansijskoj krizi, što često dovodi do kašnjenja plata i neuplaćivanja doprinosa, godinama unazad zahtijevaju hitno i neodložno rješavanje stabilnog i dugoročnog finansiranja javnog RTV servisa BiH. Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić kaže kako radnici nemaju više vremena za čekanje. Jasno i glasno su to poručili javnosti prije godinu dana, kada je kriza eskalirala zbog nepotpisivanja ugovora s Elektroprivredom BiH o prikupljanju RTV takse.

“Od tada nije se puno toga na bolje promijenilo. Ove godine je produžen taj ugovor, međutim cjenovnik za usluge koje pružamo RTV FBiH još nije potpisan, a nije se promijenio još od 2006. godine. Znamo koliko je porasla inflacija, prema ekonomistima od 2015. čak 26 posto. Zbog toga su naši uposlenici potplaćeni i naši kapaciteti se koriste po najnižim cijenama u državi i regionu. Da ne govorimo o dugovanju RTRS-a koje je premašilo 90 miliona KM i koje je predmet sudskih procesa”, kaže Kurtović-Pašalić.

Budući da je procedura izrade zakona veoma spora, nema optimizma da će se popraviti položaj radnika u BHRT-u i da će BiH dobiti novi, moderni evropski zakon o javnom RTV sistemu.

Za generalnu sekretarku Udruženja BH novinari, najrelevantnije je pitanje želi li resorno ministastvo da BiH ima evropski zakon o javnim servisima koji je u skladu sa zahtjevima EU.

Smatra da ministarstvo fingira cijeli proces i odgovornost delegira radnoj grupi, pojedincima unutar te grupe ili javnim servisima. 

“Imaju izvršnu funkciju pa nek izvole predložiti draft evropskog zakona o RTV servisima sa radnom grupom ili odabirom eksperata koji znaju šta je javni servis i javno infomisanje, a šta nije. Bojim se da ni Ministarstvo prometa i komunikacija nema ozbiljne namjere u izradi novog evropskog zakona o javnom servisu, pa im kao izgovor dođe i ova farsa na kraju 2024.”, uvjerena je Rudić.

Tekstovi zakona su tajna

Izvršna vlast nas informiše da postoje tri verzije teksta zakona, ali detalje ne saopštava. Ključne elemente i rješenja problema unutar zakona nismo dobili ni od menadžmenta javnih servisa.

Apsurdno je da takst prednacrta nije predočen ni radnicima kojih se ovaj zakon najviše tiče. Kurtović-Pašalić pojašnjava da Sindikat nije upoznat sa sadržajem teksta koji predlaže BHRT, ali ni sa drugim informacijama u vezi izrade novog zakona.

“Iz iskustva znam samo da je to sa novim zakonom i formiranjem radne grupe, kako bi u našem narodu rekli, 'na dugom štapu'... Uposlenici BHRT-a žele stabilno i dugoročno finansiranje javnog servisa BiH, koji je jedan od uvjeta na evropskom putu BiH, znači izuzetno je važan i neophodan. Samostalni sindikat radnika u BHRT-u i naših 400 članova traže život dostojan čovjeka”, kaže Kurtović-Pašalić.

Takav život moguć je uz stabilno i dugoročno finansiranje BHRT-a, što bi se moglo osigurati i potpunom primjenom postojećeg Zakona o javnom RTV sistemu BiH.

“Izmirivanjem dugovanja RTRS-a, izmjenom Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH, kako bi svi građani plaćali RTV taksu, kao što je to u svim uređenim državama na svijetu. Važno je ponaviti da plaćanjem RTV takse, plaćate RTV signal, koji održavaju i o kojem se brinu potplaćeni uposlenici BHRT-a na predajnicima širom BiH i u 'Sivom domu', kako bi svi građani mogli gledati i slušati što god hoće na svojim prijemnicima. Znači ne plaća se program BHRT-a koji je takav kakav je, upravo zbog nedostatka sredstava, između ostalog”, govori Kurtović-Pašalić.

Nedostatak volje – glavna kočnica

Rješavanje finansiranja javnih servisa u BiH predstavlja obavezu države na putu ka Evropskoj uniji, ali za sada to nije stvarni prioritet rada vlasti. Zakon o RTV sistemu BiH donesen je 2005. godine, a već deset godina traju pokušaji da se izmijeni zakon kako bi se trajno uspostavio održivi sistem naplate RTV takse. Međutim, dogovor nikada nije postignut.

Safet Kešo, poslanik stranke SDA koja je bila u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti do 2023., kaže da dogovor u proteklih deceniju nije postignut jer nije bilo političke volje i jer su posrijedi bile političke blokade.

“Problem su različiti pristupi. Ako hoćete, to puca i po nacionalnim šavovima. Bošnjaci žele da grade jak državni RTV sistem, Hrvati bi da imaju svoj nacionalni kanal, a RS bi da nema ništa s ovima, jer stvaraju neki paralelni sistem za trenutak kada bi poželjeli da provedu nekakvu secesiju ili nešto slično. Ovo možda zvuči grubo kada se o tome govori neposredno, ali upravo to je posrijedi ”, smatra Kešo.

Razlog za nedostatak novog zakona leži u političkoj paradigmi konstantnih blokada, smatra predstavnica zaposlenika BHRT-a. Dodatni problem je što pojedinim političkim strukturama nije stalo do stabilnog RTV sistema.

“Pojedini visoki dužnosnici pozivaju na neplaćanje RTV takse, znači kršenje zakona, drugi otvoreno govore da BHRT treba ugasiti, tek jedna trećina a možda i manje ima razumijevanje i svijest o značaju javnog radio-televizijskog servisa za državu. Iako se veliki broj onih koji su izabrani od naroda i građana, između ostalog, brine i o opstanku državnog javnog servisa i deklarativno zalaže za njegov opstanak, vrlo malo njih konkretno radi na rješavanju problema”, uvjerena je Kurtović-Pašalić.

Rješenje je usklađivanje zakona sa EU standardima

Stabilan javni servis jedan je od stubova demokratskih društava. Iako se aktuelna vlast više puta opisala kao proevropska, BiH ostaje jedina zemlja u regionu koja nije aktivirala Plan rasta niti usvojila potrebne reforme. Rješavanje finansiranja javnih servisa bio bi snažan pokazatelj posvećenosti vlasti u BiH zaštiti medijskih sloboda i osiguravanju prava građana na informacije od javnog interesa.

Sagovornici smatraju da je usklađivanje zakona s evropskim standardima najefikasniji put ka donošenju novog zakona o RTV sistemu.

Novi prijedlog zakona o javnom RTV sistemu može biti brzo izrađen ako vlast na državnom nivou pokaže volju i ako međunarodna zajednica, prije svega Delegacija EU u BiH, odlučno stane u zaštitu vrijednosti sistema javnog emitiranja te insistira na ispunjavanju uslova koje je sama postavila, izjavila je generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

“Ima i treće rješenje – Visoki predstavnik u BiH ima ovlasti nametanja zakonskih rješenja. Tako je uradio prije 20 godina, kada su postojale gotovo slične teškoće s donošenjem krovnog zakona o javnom RTV sistemu, a koje možemo sažeti u izostanku dogovora i negiranju univerzalnih vrijednosti slobode izražavanja i javnog informisanja, odnosno potčinjavanju ovih vrijednosti partikularnim nacionalnim i političkim interesima. Znači, idemo ka EU koračajući 20 godina unazad”, kaže Rudić.

Napretka u izradi zakona gotovo da nema, a stanje na BHRT-u ostaje nepromijenjeno. Radnicima se ne uplaćuju zdravstveno i penziono osiguranje, a plate su nedopustivo niske za današnji životni standard. Pojedini zaposlenici rade za sramotno nisku platu od 619 KM, što je i do deset puta manje od plata ministara i poslanika, kojima se očigledno ne žuri da pronađu rješenje za javni servis građana BiH.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.