Prenosimo preporuke Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa o medijskom izvještavanju o sutrašnjem događaju.

foto: Diskriminacija.ba

Uoči pete Bh. povorke ponosa koja će se pod sloganom “Volim da se ne bojim” održati 22. juna ove godine u Sarajevu podsjećamo na važnost etičnog i profesionalnog medijskog izvještavanja.

Bh. povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba, kojom se zahtijeva jednak pristup javnom prostoru kao i svim ostalim građanima, pojašnjeno je na stranici Bh. povorke.

Tema ovogodišnje Bh. povorke ponosa je nasilje nad LGBTIQ+ osobama u Bosni i Hercegovini. Organizatori su najavili da okupljanje učesnika počinje od 16 sati kod Historijskog muzeja u Sarajevu, odakle će od 18 krenuti povorka. Ulaz će za sve učesnike povorke biti otvoren iz dva pravca, jedan iz pravca Historijskog muzeja, a drugi iz pravca Vilsonovog šetališta. Povorka će se od 18 sati kretati ulicama Zmaja od Bosne, Hiseta, Obala Kulina bana, Kulovića, do krajnjeg odredišta Trga Susan Sontag.

Budući da mediji igraju važnu ulogu u zaštiti ljudskih prava, organizatori Bh. povorke apeluju medijima da posvete posebnu pažnju o važnosti korektnog i profesionalnog izvještavanja o povorci ponosa. Novinari koji su izrazili interesovanje za izvještavanje o ovogodišnjoj povorci imali su mogućnost da se akreditiraju i prijave koju novinarsku opremu će koristiti na događaju.

Prenosimo preporuke za medije koje su objavljene na zvaničnoj stranici Bh. povorke ponosa.

Nesenzacionalistički izvještavati o javnim okupljanjima LGBTIQ osoba. Apelujemo na sve medije da posvete posebnu pažnju o važnosti korektnog i profesionalnog izvještavanja o povorci ponosa, jer se pokazalo da ovakva okupljanja imaju najveću vidljivost i utjecaj, te s tim u vezi mediji nose veliku odgovornost na koji će način pristupiti i izvještavati o ovoj temi. 

Koristite termin „povorka ponosa“ jer je on zvanični naziv prve Bh. povorke ponosa.

Koristiti rodno osjetljiv jezik i politički korektnu LGBTIQ terminologiju. Iako nije garancija korektnog izvještavanja, politički korektan jezik jeste njegova pretpostavka jer znači da je novinar/ka upoznat/a sa načinima diskriminacije manjinskih grupa u društvu putem jezika. Također, istraživanje koje je u 2015. godini proveo NDI o stanju prava LGBTIQ osoba na Zapadnom Balkanu pokazalo je da samo 4% stanovništva u BiH zna šta znači skraćenica LGBTIQ. Skrećemo pažnju i novinarima/kama na ovo te im preporučujemo da češće koriste puni naziv, tj. lezbejke, gej muškarci, biseksualne, trans, interspolne i queer osobe.

Ukazivati na stereotipe. Stereotipi u vezi sa LGBTIQ osobama zasnovani su na neznanju i netačnim informacijama. Stoga bi svi odgovorni novinari i novinarke trebale biti s njima upoznate kako ih ne bi perpetuirale, kako u svojim stavovima, tako i putem fotografija i video snimaka kojima ilustriraju priloge.

Ne prenositi govor mržnje. Kada se izvještava o LGBTIQ temama, u ovom slučaju povorci ponosa, često se prenose izjave javnih ličnosti, uključujući i religijske i predstavnike različitih desnih organizacija, izjave koje se zakonski mogu okarakterizirati kao govor mržnje. Novinari/ke moraju znati prepoznati govor mržnje i ne prenositi ga. Odnosno, i kada ga prenose, moraju se ograditi od njega i to ukazivanjem na zakonske odredbe.

Poštovati pravilo dvije strane. Važan preduslov za korektno izvještavanje o povorci ponosa je poštivanje pravila dvije strane. Apeliramo na novinare/ke da kroz izvještavanje i informisanje javnosti, ne ograničavaju svoje priloge/tekstove na jednostranost, pogotovo ukoliko izjave imaju negativnu tendenciju koja lako može prerasti u govor mržnje i pozivanje na nasilje. Skrećemo pažnju na prepoznavanje i razlikovanje govora mržnje i pozivanja na nasilje od slobode govora, te s tim u vezi opreznije biranje sagovornika/ca.

Ukazivati na zakonsku regulativu. Tretirati LGBTIQ teme, u ovom slučaju povorku ponosa, kroz prizmu zakonskih odredbi i principa nediskriminacije i poštovanja ljudskih prava. U slučaju izvještavanja o povorkama ponosa, ukazivati na pravo na okupljanje, posmatrati povorku ponosa kao vid protesta za sve žrtve nasilja i diskriminacije

Ilustracije birati tako da prate i afirmišu temu. Ne koristiti fotografije ili video snimke kojima se tendenciozno tema povorke ponosa prikazuje u zabavnom, šokantnom ili seksualiziranom svjetlu. U slučaju intervjua sa aktivistima/kinjama te LGBTIQ osobama, objavljivati njihove fotografije isključivo uz dozvolu. Također, ne objavljivati slike nasilja (kada vijest nije o nasilju, kao u slučaju najave povorke ponosa) jer se time indirektno potiče nasilje.

Koristiti nalaze istraživanja. Novinarski angažman trebao bi podrazumijevati cjeloživotno učenje pa bi tako, za početak, svaki novinar i novinarka trebali pročitati barem neku od brojnih publikacija u kojima su osvijetljeni problemi sa kojima se LGBTIQ osobe u društvu suočavaju, te su date i smjernice za profesionalno izvještavanje o LGBTIQ temama, uz korištenje adekvatne terminologije.

Afirmisati pisanje o kulturnim, društvenim, pravnim i političkim pitanjima LGBTIQ osoba u našoj zemlji. Iako dešavanja u regiji jesu značajna i za BiH, posebno ona koja se tiču društvenih pitanja, pravnih aspekata i ideologije koja je za ili protiv LGBTIQ zajednice, trebalo bi afirmisati pisanja o ekonomskim, kulturnim, društvenim, pravnim i političkim pitanjima LGBTIQ osoba u našoj zemlji jer su to sve aspekti koji su uticali na odluku da se organizuje povorka ponosa.

Regulirati komentare. Budući da je povećan trend komentiranja tema ispod tekstova u medijima, kao i komentiranje na društvenim mrežama, skrećemo pažnju da je neophodno regulirati komentare, te brisati one koji šire govor mržnje i pozivaju na nasilje i diskriminaciju. Radi korektnijeg izvještavanja o povorci ponosa i doprinošenju profesionalnom medijskom pristupu donosimo neke često korištene termine koji su uvredljivi, te preporuku za koretno korištenje istih.

___