Izložba je predstavljena na Dan bijelih traka koji se obilježava u Prijedoru.

foto: Armin Durgut/za Mediacentar ustupio Nidal Šaljić

Fotoreporter Nidal Šaljić je danas u Prijedoru, u dvorištu ispred nekadašnjeg logora Trnopolje, otvorio prvu samostalnu izložbu "Zidovi" na kojoj je izloženo 27 fotografija nastalih na mjestima bivših logora i zatočeništava koji su širom Bosne i Hercegovine postojali tokom rata 1992-1995. godine.

“Ideja je potekla od trenutka kada sam radio na projektu ‘Prizori zločina’ iz optužnice Ratko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu. Tada sam po prvi put uočio kako su lokacije i mjesta zločina u užasnom stanju, zarasli i u ruševinama, a pored svega toga mnoge su neoznačene”, za Diskriminacija.ba je rekao autor izložbe Nidal Šaljić.

Zbog lošeg stanja nekadašnjih logora i mjesta zločina, Šaljić je odlučio da svojim fotografijama prikaže mjesta gdje su ljudi bili zatvarani i mučeni na najokrutnije načine jer je, kako govori, riječ o jako važnom dijelu bh. historije. Tokom svojih istraživanja za tri godine autor izložbe je napravio bogatu arhivu od preko 6.000 fotografija. Fotografije su nastajale širom BiH, od Velike Kladuše, Prijedora, Banjaluke, Bijeljine, Srebrenice, Bratunca, Višegrada, pa do Mostara, Čapljine i Stoca.

Šaljić govori da fotografijama želi poslati poruku mlađim generacijama da ne odustaju od učenja i proučavanja historije BiH jer je samo na osnovu istine moguće stvarati i gajiti kulturu kolektivnog sjećanja.

“Smatram da je jako važno podsjećati javnost na zločine, kako bi bili svjesni svega onoga što se dešavalo, da budu upućeni i upoznati sa tim segmentom naše historije, koja je bolna i strašna”, govori Šaljić.

Izložba “Zidovi” prva je samostalna Šaljićeva izložba koja je mali dio njegovog velikog projekta tokom kojeg će nastojati arhivirati sve preostale nekadašnje logore u BiH. Komentarišući naziv izložbe, Šaljić ističe da je riječ o objektima čiji zidovi su nekada napravljeni da služe nečemu dobrom, da budu bolnice, fabrike, domovi kulture i slično.

“Sudbina im se promijenila, među ove zidove tokom agresije zatvarani su civili, mučeni i zlostavljani, a mnogi su i ubijeni ispred istih. Danas, 30 godina nakon toga, ti isti zidovi se ruše, uklanjaju se tragovi tog dijela historije naše države, a samo nekolicina ih je označena”, govori on.

Izložba fotografija bila je dio programa prve Međunarodne konferencije o koncentracionim logorima u BiH, a realizovana je uz podršku i saradnju sa Memorijalnim centrom Sarajevo. Po završetku konferencije svi učesnici su se pridružili programu obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru gdje brojni aktivisti, sa bijelom trakom oko lijeve ruke, od 2012. godine mirnom šetnjom obilježavaju 31. maj i podsjećaju na značenje i važnost tog dana. Vlasti bosanskih Srba su u dane maja 1992. godine izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ukoliko izlaze vani, treba da vežu bijele trake oko ruke. Aktivisti također ukazuju da lokalne vlasti još uvijek ne odobravaju izgradnju spomenika za 102 ubijena prijedorska djeteta u centru grada.

Logor u Trnopolju formiran je 1992. odlukom Kriznog štaba Prijedor sa namjerom da se tu smjesti civilno stanovništvo sa područja Kozarca, a organizacije civilnog sektora godinama ističu da su u taj logor dovođeni civili i iz drugih prijedorskih naselja, kao i da je među zatočenicima ovog logora najviše bilo žena, djece i staraca. Od 2012. godine svakog 5. avgusta se organizuje “Noć u Trnopolju” u znak sjećanja da je na taj datum 1992. godine svjetska javnost saznala za postojanje prijedorskih logora.

Izvor: Diskriminacija.ba

___