Uprkos kritikama brojnih organizacija, civilnog društva i medija usvojen je Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama.

foto: Screenshot / YouTube Dom naroda PSBIH

Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) na nivou institucija Bosne i Hercegovine (BiH), a čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, usvojen je na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) BiH.

Prije glasanja, delegat u Domu naroda PS BiH Šefik Džaferović je kazao da je u prvom čitanju glasao protiv ovog zakona, kao i da je većina Kluba bošnjačkog naroda glasalo protiv, i da će on biti protiv i danas iz razloga što su se, kako je naveo, protiv tog teksta zakona pobunili predstavnici međunarodne zajednice.

"U međuvremenu su se ušutili, ali problem je ostao isti. Glasat ću protiv jer nije usklađen sa evropskim standardima a nama se prodaje da je usklađen", izjavio je Džaferović.

Protiv ZOSPI-ja je glasao i delegat Želimir Nešković, dok je Zlatko Miletić rekao da zakon treba da se usvoji pa da se s vremenom mijenjaju članovi koji su problematični, poput člana koji se odnosi na Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH. 

"Dajte da ovo usvojimo pa da se vremenom ovo mijenja i da se napravi na bolji način, a bez obzira na sve primjedbe treba čovjek nešto i progutati", kazao je Miletić.

Brojne organizacije civilnog društva i mediji otvoreno su, kako je pisao Arman Fazlić u tekstu na Media.ba, kritikovali, problematizirali i upozorili na manjkavosti Prijedloga zakona nakon što ga je utvrdilo Vijeće ministara BiH na devetoj sjednici 12. aprila 2023. godine. Predstavnici medija i civilnog društva smatraju da će novi zakon ugroziti prava građana. Zamjerke se odnose prije svega na dugu listu izuzetaka zbog čega bi bitne informacije mogle biti uskraćene javnosti, a druga veća zamjerka je da je predviđeno tijelo kao drugostepeni organ za odlučivanje po žalbama Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, a trebalo bi biti nezavisna institucija. U tekstu se navodi da su organizacije civilnog društva okupljene u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH sugerisale da ovaj prijedlog “u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona i nije u skladu sa međunarodnim standardima i praksama“. 

I nevladina organizacija Transparency International ranije je upozoravala na manjkavosti ZOSPI-ja, a u jučerašnjem saopštenju ističe se da je ZOSPI u nekim segmentima lošiji od postojećeg i da će dodatno omogućiti institucijama da od javnosti kriju informacije od javnog značaja. 

"Organizacije civilnog društva još od 2021. godine upozoravaju da predloženi Zakon o slobodi pristupa informacijama propisuje preširok opseg izuzetaka od obaveze dostavljanja informacijama, koji je širi i od postojećeg, te ne obezbjeđuje nezavisnost u postupanju po žalbama u slučajevima kršenja zakona", piše u saopštenju.

TI BiH kao organizacija koja, kako se dodaje, godišnje uputi više od 2.000 zahtjeva za slobodu pristupa informacijama i koja je upoznata sa praksom postupanja institucija, upozorila je da će ove odredbe dodatno pogoršati stanje i vlastima ostaviti još veći prostor za skrivanje informacija od javnog interesa. Na ovo su, dodaje se, upozorile Evropska unija i druge relevantne institucije, ali su preporuke ignorisane.

Predstavnički dom PS BiH je usvojio 22. avgusta u drugom čitanju i po hitnom postupku Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH. Prethodno, Predstavnički dom nije usvojio Prijedlog amandmana koje je na tekst ovog Prijedloga zakona uložio poslanik Šerif Špago. Ovi amadmani su predviđali da Institucija ombudsmena BiH obavlja poslove drugostepenog organa u rješavanju žalbi u ostvarivanju prava na pristup informacijama i da se pri ovoj instituciji osnuje Odjel za slobodu pristupa informacijama.