Poziv Reportera bez granica članicama EU i Evropskom parlamentu povodom mjera protiv SLAPP-a
Poziv Reportera bez granica članicama EU i Evropskom parlamentu povodom mjera protiv SLAPP-a
SLAPP tužbe koriste se za zastrašivanje i ušutkivanje medija i novinara.
foto: Unsplash / Ilustracija
Reporteri bez granica (RSF) pozivaju Vijeće Evropske unije (EU) da prevlada svoju, kako su naveli u saopštenju, nevoljkost i da prihvati proceduralne mjere potrebne za zaštitu novinara od uvredljivih tužbi čiji je cilj zastrašivanje i ušutkivanje, podsjećajući da pregovori EU o direktivi usmjerenoj na borbu protiv SLAPP-ova ulaze u završnu fazu.
Gotovo svugdje u Evropi, piše RSF, sve se više koriste SLAPP tužbe kako bi se zastrašili, uplašili i ušutkali mediji i novinari, kao i da su medijski radnici sve više izloženi prijetnjama od visokih odšteta u postupcima za klevetu.
Organizacija podsjeća da je u Grčkoj nekoliko medijskih kuća i novinara koji istražuju vladin nadzor tužio blizak savjetnik premijera te zemlje, koji traži odštetu od 150.000 do 250.000 eura. Takođe, dodaje da je 2022. investicijska firma Eurohold zatražila 500.000 eura odštete u tužbi za klevetu koju je pokrenula protiv bugarskog istraživačkog lista Bivol.
Kao odgovor na ovaj problem, Evropska komisija usvojila je preporuku za države članice u aprilu 2022., no to se, navodi RSF, odugovlači, a da je evropska direktiva o SLAPP-ovima (strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) namijenjena jačanju ove inicijative.
„Vijeće i Evropski parlament moraju se dogovoriti o konačnom tekstu direktive u završnoj fazi pregovora koji počinju 12. jula. Zastupnici Evropskog parlamenta velikom većinom (498 za, 33 protiv i 105 suzdržanih) odobrili su zaštitnu verziju direktive, ali Vijeće je već razvodnilo predloženu verziju Evropske komisije do te mjere da bi direktiva bila prazna ljuštura koja novinarima ne bi pružala nikakvu zaštitu od tužbi. Ključne odredbe su izbrisane“, piše RSF.
Julie Majerczak, predstavnica RSF-a u EU, navodi da će, ako se države članice ne povuku, ova direktiva biti potpuni gubitak vremena.
„Vraćanje odredbi koje su uklonjene ključno je kako bi se spriječila daljnja zloupotreba sudova za ušutkivanje novinara”, izjavila je.
Vijeće je uveliko, piše RSF, smanjilo opseg direktive ograničavajući je na prekogranične slučajeve, drugim riječima na slučajeve u kojima dvije dotične strane imaju sjedište u različitim državama članicama, što nije slučaj u velikoj većini SLAPP-ova.
Navodi se i da EU nema ovlasti za donošenje zakona o isključivo nacionalnim pitanjima, ali da je Komisija uvela pojam „prekograničnih implikacija“, koji je prihvatio Evropski parlament, ali ne i Vijeće. To bi značilo da bi, dodaje RSF, SLAPP s implikacijama u više od jedne zemlje, poput one koja uključuje pranje novca ili prekogranično zagađenje, spadao u područje primjene direktive.
Parlament je, ističe RSF, čak proširio primjenjivost „prekograničnih implikacija“, rekavši da bi trebalo stupiti na snagu čim predmet tužbe bude „dostupan elektronskim putem“.
„Ključno je da države članice prihvate ovaj pojam prekograničnih implikacija, inače će se proceduralna jamstva direktive primjenjivati na nekoliko konkretnih slučajeva“, navodi RSF.
Građanske tužbe pokrenute u kontekstu krivičnog postupka Vijeće je takođe, navodi RSF, isključilo iz područja primjene direktive, čime se dodatno smanjuje njena potencijalna primjenjivost.
„Mehanizam prema kojem se neutemeljena tužba može brzo odbaciti oslabljen je restriktivnom definicijom, a mogućnost žalbe protiv odbijanja brzog odbacivanja postupka je uklonjena. Ovaj mehanizam ključna je proceduralna zaštita koja bi spriječila one koji podnose SLAPP-ove da godinama odugovlače svoje tužbe, ostavljajući tako finansijsku i psihološku prijetnju novinarima i medijima koji su meta“, piše RSF.
Organizacija podsjeća i da je Vijeće uklonilo i odredbu prema kojoj bi novinar ili medij mogao tražiti punu naknadu za materijalnu i psihičku štetu koju pretrpe kao posljedicu neutemeljene tužbe, što je odredba koja bi, ističe RSF, služila kao velika prepreka onima koji razmišljaju o podnošenje takvih tužbi.
Rok za ugradnju direktive u nacionalne zakone država članica produžen je na tri godine, za razliku od uobičajene dvije godine, što je, prema RSF-u, nepoželjno produženje u vrijeme kada je broj SLAPP-ova protiv novinara u porastu.
Izvor: RSF
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.