Izvor: Instagram profil Kristine Penava

Alhemičari su ljudi za koje se smatra da od običnih metala mogu da stvore zlato, a „kvazari“ ili „celotoidi“ oni koji su od anonimnosti preko noći uspjeli da postanu popularni. Drugim riječima, kvazari su medijski alhemičari. Može se reći da su kvazari poznati samo zbog toga što su osvojili medijski prostor, te da ne posjeduju posebne vještine ili sposobnosti, kao što ih imaju recimo sportisti, glumci, književnici. U ovu kategoriju se svrstavaju oni koji odgovaraju opisu zvijezda reality programa, Instagram zvijezda ili zvijezda viralnih video klipova.

Ranije se smatralo da je neko popularan onog trenutka kada se njegov lik pojavi u ukrštenici. Koncept medijske popularnosti je sa razvojem interneta i društvenih mreža definitivno izmijenjen. Mjera popularnosti u vremenu novih tehnologija je broj pratilaca i „lajkova“ na društvenim mrežama, a ne broj pojavljivanja u tradicionalnim masovnim medijima i svakako ne u ukrštenici. Sa dolaskom novih komunikacijskih tehnologija i društvenih mreža, svako ko ima pristup internetu i pametni telefon može imati svojih pet minuta slave.

Ovaj novi model poznatosti je na našim prostorima započeo sa čuvenim Ekremom Jevrićem, poznatim i kao „balkanski Borat“. Sa bizarnom pjesmom „Kuća poso“, objavljenom na Youtube-u početkom 2010. godine, Jevrić je sebi obezbijedio veliku popularnost i kasnije učešće u različitim reality programima. Još jedan lik koji je stekao regionalnu slavu je Ilija Grahovac alias Zmaj od Šipova, poznat po svojim opskurnim i kontroverznim medijskim nastupima. Ekrem i Zmaj su zbog ekscentričnosti predstavljali uglavnom predmet šale kod publike. Važno je istaći da su ove prve viralne zvijezde nastale spontano. Iza njih ne stoji marketinška strategija, već neočekivana i iznenadna popularnost. Već u narednim godinama dolazi do svjesnog korištenja društvenih mreža i reality programa za generisanje popularnosti. Jedna od prvih starleta i zvijezda reality programa Soraja Vučelić je primjer da je stalno prisustvo u medijima, uz atraktivan izgled, glavni recept za popularnost. Nakon učešća u reality programu Veliki brat 2011. godine, karijeru nastavlja kao model, TV voditeljica i Instagram zvijezda. Ipak, popularna Kija Kockar je možda ponajbolji primjer medijskog alhemičara. Napustila je posao stjuardese i preko reality programa uz pomoć društvenih mreža krenula na trnoviti put do „zvijezda“. Tokom trajanje „Zadruge“ (2018.), pred očima publike se razvela od supruga i, kao velika žrtva u očima fanova, uspjela da osvoji glavnu nagradu i stekne popularnost. Vrlo brzo je sve unovčila i započela muzičku karijeru. 

Početak oktobra 2019. godine je u znaku jedne nove medijske instant zvijezde. U pitanju je mlada Zagrepčanka Kristina Penava, poznata kao Kristina Mandarina, koja je doslovno preko noći „zapalila društvene mreže“ i „srušila internet“, te postala ultra popularna. Kristina radi kao prodavačica mandarina na periferiji Zagreba i atraktivnim izgledom privlači veliki broj, prije svega, muške populacije. Kristinina priča počinje tako što su društvenim mrežama i putem različitih Viber i sličnih grupa počele kružiti njezine fotografije sa štanda sa mandarinama. Sve veći broj muškaraca je počeo da svraća i da kupuje mandarine i koristi priliku da se fotografiše sa atraktivnom djevojkom. Spirala viralnosti se dodatno razvijala, pa su se tako i tradicionalni masovni mediji uključili u promociju. Kao gljive poslije kiše iskakali su tekstovi o novoj popularnoj zvijezdi i okupirali medijski prostor i news feed-ove brojnih Facebook korisnika na Balkanu. Ubrzo je Kristina za samo nekoliko dana uspjela da sakupi više od 50.000 pratilaca na Instagramu što je značajna cifra. Veliki broj pratilaca posljedično generiše još veću popularnost, koja automatski postaje svojevrsni mamac za razne sponzore i oglašivače koji vrebaju svaku priliku kako bi se bolje pozicionirali na tržištu. To zapravo samo potvrđuje tezu o tome da se koncept popularnosti i slave u potpunosti izmijenio i sada živimo u eri dominacije vizuelne kulture, kada je dovoljno samo „izgledati“.

Banalni detalji i bombastični naslovi u medijima

Ustupajući prostor, mediji direktno doprinose promociji ovakvih pojava i učvršćuju novu paradigmu popularnosti. Promocijom ovakvih tema i likova, mediji kao da poručuju da je cilj „zaludjeti“ region, „šokirati publiku“, izazvati pažnju po svaku cijenu. Drugim riječima, došlo je do potpunog redefinisanja pojma vrijednost događaja. Komercijalizacija je dovela do toga da oni akteri ili događaji koji obezbjeđuju veću čitanost i gledanost imaju prednost u odnosu na sve ostalo. Tome u prilog ide i podatak da je jedan od najčitanijih portala u BiH Avaz.ba, od 3.10., kada je objavljen prvi tekst o Mandarini, do 14. 10., posvetio čak 16 tekstova o Kristini, što znači da je svaki dan u prosjeku objavljeno više od jednog teksta.

Ovo se dešava samo u situacijama kada je riječ o nekoj izuzetno važnoj temi. Postavlja se dakle logično pitanje: Da li je i zbog čega Kristina Mandarina važna tema? Odgovor na pitanje je vrlo jednostavan. Važnost ove teme se ogleda u tome što donosi čitanost, a samim tim i veći profit. Mediji neće ostaviti na miru neku temu sve dok ne iscrpe svu moguću korist koju mogu imati. Obično se od banalnih detalja (koju tetovažu ima Kristina, kakva je njena nova frizura i sl.) prave sadržaji čija struktura je prepoznatljiva i sastoji se od bombastičnog naslova, vrlo malo teksta i velikog broja fotografija. Osim toga, tekstovi su pisani uglavnom u senzacionalističkom maniru, pri čemu se često koriste standardni „stilski ukrasi“ kao što su „zaludjela region“ „atraktivna prodavačica“, „fatalna prodavačica“, „napravila je pravi haos u medijima i na društvenim mrežama“. Sadržaji koji su se ticali Kristine imali su često i popularnu clickbait formu „Pogledajte kako se u noćnom klubu zabavlja atraktivna Kristina“; „Kristina mandarina pokazala novu tetovažu“; „Atraktivna prodavačica sa novom frizurom“. Ovakvi i slični naslovi ciljaju da „upecaju“ što veći broj korisnika, kako bi oni kliknuli na sadržaj. Takođe, kako bi se publika navela na što veći stepen interakcije (veći broj lajkova, komentara i podjela), Avaz.ba je, naprimjer, u jednom tekstu pozvao čitaoce da glasaju za najbolje Kristinine fotografije.

Po pravilu, ovakvi sadržaji su izuzetno čitani. Prva objava o Kristini na portalu Klix.ba (03.10) obezbijedila je preko 1,5 hiljada podjela i čak 208 komentara. Primjera radi, najčitanija se vijest 14.10. na portalu Klix.ba odnosila na objavljeni borački registar i imala je 160 komentara i svega 138 dijeljenja.

Na desetine portala, što u BiH (Nezavisne, Srpskainfo, Dnevnik.ba, Poskok.info, RadioSarajevo.ba, Ekskluziva.ba, Oslobođenje, Slobodnabosna.ba), što u regiji (Index.hr, Kurir.rs), su prvih desetak dana oktobra objavili razne sadržaje koji su se odnosili na Kristinu. Treba istaći da su portali bh. javnih emitera ostali profesionalni i nisu ustupili svoj medijski prostor ovoj temi. U tom kontekstu, javni emiteri predstavljaju posljednji stub profesionalnosti, bar kada je podilaženje najnižim ukusima publike u pitanju.

Vrata moći, uticaja i zarade

Zabavni, ležerni sadržaji koji su oslobođeni lokalnih političko-ideoloških konotacija najlakše pronalaze put do publike. Jednom započeta tema se munjevitom brzinom multiplikuje po principu copy/paste, čoporativnog pristupa i dovodi do toga da je praktično nemoguće zaobići bilo kakve viralne sadržaje. Komunikacijski stampedo ovih sadržaja ruši sve pred sobom i na kraju dana svi već znaju ko je Kristina Mandarina. Mediji se utrkuju ko će otkriti više detalja o njenom privatnom životu ili ko će objaviti više fotografija sa njenog Instagram naloga. Korisnici društvenih mreža objavljivanjem fotografija sa atraktivnom prodavačicom dodatno doprinose popularnosti i svojevrsnoj mitologizaciji ove djevojke. Svojim privatnim objavama publika želi biti svjedok, ali i saučesnik u produkciji novih internet zvijezda.

Život na mreži i u medijima je postao „stvaran“ i moć na mreži sa sobom povlači i  „stvarnu“ moć. Lajkovi i pratioci su postali valuta kojom je moguće otvoriti vrata moći, uticaja i zarade. Kristina Mandarina predstavlja svojevrsni simbol uspjeha kojem teže mladi ljudi. Vrlo brzo, bez velikog truda i znanja, ali uz atraktivan izgled (što se smatra svojevrsnom investicijom) dobiti ogromnu popularnost i eventualno zaradu je ono o čemu mnogi sanjaju. Problem je što se na taj način šalje poruka da rad i upornost više nisu na cijeni jer je sve zajedno gubljenje vremena. Mlada prodavačica je posljedica i izdanak takvog sistema vrijednosti koji je već gotovo ukorijenjen među omladinom.

Ono što je specifično u ovom slučaju je svojevrsna spontanost u tome kako je otkrivena Kristina, „ljepotica iz susjedstva“. Priča je gotovo bajkovita da se negdje na periferiji grada nalazi lijepa mlada prodavačica mandarina koja je zbog svoje tajanstvenosti neodoljiva muškarcima, ali u isto vrijeme neosvojiva tvrđava. Popularnosti je doprinijela i činjenica da je ova instant zvijezda, zbog prirode svog posla, svakodnevno dostupna svima koji žele da je upoznaju i da se fotografišu sa njom. To je gotovo nezamislivo bilo ranije, s obzirom na to da su poznati i popularni uglavnom bili nedostižni običnim smrtnicima, u čemu je donekle i ležao ključ njihove slave i aure. Kristinina instant popularnost će biti narušena onog trenutka kada instant zvijezda više ne bude mogla zasititi apetit medija i javnosti za novim senzacionalnim i atraktivnim sadržajima. Kada se pojavi neka nova Kristina, koju je potrebno u potpunosti (medijski) ogoliti, tada će popularnost Kristine Mandarine krenuti na put u zaborav.

___