Novinarke u Bosni i Hercegovini su često meta rodno motiviranih i drugih oblika uznemiravanja i prijetnji.

foto: bhn

Istraživanja su potvrdila rodni disbalans na štetu žena, posebno u upravljačkim strukturama medija i na uredničkim pozicijama, poručeno je sa dvodnevne konferencije „Položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima“ u Sarajevu.

Problemi sa kojima se suočavaju novinarke u Bosni i Hercegovini ne dovode u pitanje samo slobodu izražavanja i medija nego i rodnu ravnopravnost, zbog čega postoji potreba za umrežavanjem novinarki te jačanjem solidarnosti kao interesne kategorije, rečeno je na konferenciji.

„Novinarke su često mete uznemiravanja i prijetnji, u online i offline sferi. Ova pitanja je potrebno javno adresirati“, rekao je šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton te iskazao kontinuiranu spremnost te organizacije za doprinos zaštiti prava novinarki u BiH.

„Veliki broj slučajeva rodno motiviranih napada na novinarke, koji je registrovala Linija za pomoć novinarima, samo su dio razloga za razmatranje ideje uspostavljanja mreže novinarki kao platforme solidarnosti te borbe za svoju slobodu i zaštitu“, kazao je ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Ena Bavčić, programska savjetnica organizacije Civil Rights Defenders, istakla je da iako se napadi na čast, ugled i fizički integritet novinarki ne tretiraju ozbiljno kao prijetnje po život, oni i dalje nanose značajne i štetne posljedice profesionalne i lične prirode.

„Smatram da je pravo vrijeme da počnemo razmišljati o poziciji žena ne samo u okviru novinarske profesije nego i u ostvarivanju civilnih i političkih prava. Novinarke je potrebno osnažiti da prijavljuju takve napade, odnosno privatni način konfrontiranja sa novinarkama potrebno je prebaciti u javnu sferu i na tome raditi temeljitije“, rekla je Bavčić.

Besima Borić, aktivistica u oblasti rodne ravnopravnosti, istakla je kako BiH ima zavidan zakonski i institucionalni okvir za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, uključujući i ustavne garancije.

„Politika rodne ravnopravnosti podrazumijeva predan rad na osiguravanju podjednake rapodjele moći i resursa. Ravnopravnost smatramo visokim demokratskim dostignućem i jasno je da se za nju moraju zalagati i muškarci i žene. Partnerstvo se gradi visokom svješću o njegovoj potrebi“, rekla je Borić.

Na konferenciji u Sarajevu predstavljeni su rezultati istraživanja BH novinara „Žene i mediji: zaposlenice i upravljačke strukture“. Osnovni problemi koji postoje u kontekstu žena i medija su odsustvo žena iz najozbiljnijih informativnih sadržaja, način predstavljanja žena u medijima te zapošljavanje i napredovanje žena unutar medijske industrije.

„Udio žena na pozicijama direktorice u medijima u BiH iznosi 25,3 posto, a muškaraca 74,7. Najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru, gdje žene zauzimaju samo 15,8 posto direktorskih mjesta“, rekao je autor istraživanja Amer Džihana i dodao da najviše žena na pozicijama glavne i odgovorne urednice radi u radijskom sektoru (44,7%), a najmanje u online medijima, gdje žene čine 21,7 posto imenovanih na tim pozicijama.

Profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović predstavila je rezultate analize „Pritisci, prijetnje i ugrožavanje sigurnosti novinarki u BiH“ koja je provedena na osnovu baze podataka Linije za pomoć novinarima.

„Napadi na novinarke u BiH karakteristični su jer se događaju unutar etnički i partitokratski podijeljenoj javnoj sferi“, rekla je Momčinović i dodala da su političari glavni inicijatori napada i ugrožavanja sloboda novinarki.

Ipak, postojeći zakonodavni okvir za ravnopravnost spolova, zajedno s visoko izraženim entuzijazmom žena za obrazovanjem, pružaju nadu da je moguće urediti medijski sektor na principima rodne ravnopravnosti, zaključeno je na skupu.

Izvor: BHN