Tokom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nastavljeno je izdavanje novina u Bosni i Hercegovini koje su se često bavile kulturom.

Arhiv Infobiro

Židovska svijest

Časopis Židovska svijest prvi put je izašao 1. novembra 1918. godine u Sarajevu, i postojao do 1924. Naslovnica donosi uvodni tekst koji govori o Jevrejima kao narodu koji je “dvije hiljade godina u tuđini”. Kao što i sam prvi broj poručuje, glasilo će služiti za davanje smjernica za jednički rad tog naroda, ali i za poučne stvari u odgoju djece u “čisto židovskom nacionalnom smislu”.

Piše i o buđenju jevrejskog naroda i traženju istih građanskih prava i samostalnosti u Palestini. Prenosi i “Objavu zemaljske organizacije cijonista iz jugoslavenskih zemalja”.

Jevrejski život

Jevrejski život je izlazio dvije godine, počevši od 28. marta 1924. i govori o borbi jevrejskog naroda.

“Borbu koju danas vodimo ona je za mir od sutra. Mir od sviju ranapasti kakvih god imena bilo, mir od uskogrudnog i programski shvatanog Jevrejstva, mir od fašistički ispovjedanog Jevrejskog nacijonalizma, mir od vikarskog, nametljivog, preživjelog i krivog metoda cijonizma”, poručeno je u uvodnoj riječi.

List je izdavan u Sarajevu, a na naslovnici prvog broja piše i da je uredništvo bilo smješteno na adresi Despića 3. Izlazio je do 1926. godine.

Narodna Židovska Svijest

Na adresi Čobanija 4 uređivan je časopis Narodna Židovska Svijest. Prvi broj izdat je 25. marta 1924. godine i nastavak iz lista Židovska svijest, što je jasno i rečeno u uvodniku.

Naglašeno je, između ostalog, da list stoji potpuno na cionističkom programu “čiju integralnu pobjedu mi želimo promicati, jasno je da stoji na bazi svejevrejstva. Mi ne poznajemo i nećemo da znamo za kakovu razliku između Sefarada i Aškenaza, koje jednako smatramo pripadnicima jednog jedinog naroda”.

List je izlazio do 1927. godine.

Novi Behar

Prvi broj Novog Behara izašao je 1. maja 1927. godine kao list za pouku i zabavu.

Obraća se “Braći Muslimanima” i kaže da su kao narod nakon kraja Prvog svjetskog rata izašli prosvjetno zaostali, ekonomski gotovo uništeni i u vjerskom odgoju slabi i nehajni i da zbog toga treba da se radi na prenošenju znanja mladima i dužnostima da se “preda u amanet svome potomstvu sve, što je vrijedno, što oplemenjuje i uzdiže, što izgrađuje potpune ljude i dobre muslimane”.

Nastavak je to časopisa Behar koji se prvi put pojavio 1900. godine i kojeg je uređivao Safvet-beg Bašagić koji je kasnije bio saradnik i Novog Behara, čiji je prvi urednik bio Husejn Đogo Dubravić.  List je izlazio do 1943. godine. Saradnici su bili i Edhem Mulabdić, Alija Nametak, Tin Ujević, Hasan Kikić, Hamza Humo i mnogi drugi.

Jevrejski glas

Jevrejski glas prvi put se pojavio 13. januara 1928. godine i imao je najveću kontinuiranost izlaženja, do aprila 1941. Pisan je na našem jeziku, za razliku od prvog jevrejskog časopisa, La Alborada (Zora/Svitanje), koji je izlazio na španskom jeziku.

Prvi broj Jevrejskog glasa donosi vijesti iz Palestine, kao i novosti o gradnji biblioteke u Jerusalemu, vijesti o zaposlenju i ekonomiji i druge informacije iz jevrejskog svijeta.

Kalendar Narodna uzdanica

Islamska dionička štamparija 1932. godine izdaje Kalendar Narodna uzdanica za narednu godinu. Narodna uzdanica je muslimansko kulturno-prosvjetno društvo koje je osnovano da bi pariralo već postojećem društvu Gajret koje je u to vrijeme bilo blisko sa vlašću i kraljem Petrom, što se dijelu muslimana u BiH nije politički sviđalo.

Narodnu uzdanicu je osnovao Centralni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a kalendar, osim datuma, je donosio razne vrste pisanog sadržaja namijenjenog muslimanima.

Napretkova Božićna knjiga

HKD Napredak piše da je od društvene godine 1934./1935. povećan broj redovitih društvenih izdanja i da je izdata “Napretkova Božićna knjiga” namijenjena za šire slojeve naroda, u prvom redu za selo.

“Tiskana je u 5.000 primjeraka i sadržavala je priloge iz povijesti, gospodarstva i drugih oblasti. Bila je ilustrirana slikama narodnih umotvorina iz naših krajeva. Ovo društveno izdanje izlazilo je redovito, svake godine, sve do društvene godine 1941./1942.”

Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. godine u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Povodom tog značajnog jubileja, Mediacentar će objaviti desetine tekstova o novinarstvu i štampi u BiH. Obilježavanje jubileja podržao EUSR.