Tekst je deo priručnika Trauma i novinarstvo – vodič za novinare, urednike i menadžere koji je objavio Dart centar za novinarstvo i traumu, a Mediacentar Online ga prenosi u nastavcima.

Urednici i uprava

Urednici i menadžeri treba da bolje razumiju uloge i potrebe ljudi koje šalju u ratne zone. Treba da budu u stanju da tolerišu novinarsku tjeskobu, strah, te ponekad zbunjenost.

•    Urednici treba da prepoznaju kada je novinarima na terenu potrebna pauza. Neki urednici žele da pomognu, ali su nespretni u takvim pokušajima, često ulazeći u osjetljivo područje zbog nenamjerne bezosjećajnosti.

•    Uprava treba da se informiše o tome gdje šalje svoje ljude i ko su oni. Motivi i potrebe izvještača treba da budu jasni.

•    Neke jednostavne stvari puno znače. Na primer, da budu plaćeni svi računi novinske kuće i da novinari imaju dovoljno gotovine i kredita na svojim kreditnim karticama.

•    Kada je moguće, okupite redakcijski tim koji će se baviti primljenim pričama i donesite upute o rokovima, svakodnevnim provjerama i posebnim problemima. Ono što se ljudima u redakciji može činiti kao trivijalan razgovor – naprimjer besposleno čavrljanje o sportu ili tračevima – ljudima na zadatku može predstavljati vezu sa stvarnošću koja im pomaže da sačuvaju zdrav razum.

•    Urednici treba jasno da definišu očekivanja, kao što su: koliko dugo će izvještači ili fotoreporteri ostati da rade na priči, koliko često se od njih očekuje da prave tekstove ili snimke, koliko često treba da se javljaju.

•    Dobro je napraviti jasan raspored 'slobodnog vremena' za vrijeme boravka u zoni sukoba, kao i nakon toga. Često je teško uzeti 'slobodan dan'. Ali, provesti dan samo čitajući roman i ne brinući se za rokove je bolje nego izvještavati, snimati ili pratiti vijesti sa prekidima.

•    U cilju održavanja kontakta, pobrinite se, ako nema nikoga u redakciji, da svi dopisnici na terenu imaju brojeve telefona najmanje dva urednika koje mogu dobiti u bilo koje vrijeme, u hitnom slučaju ili ako je potrebno donijeti hitnu odluku o određenoj vijesti. Isto tako, prije nego što nazovete ljude na terenu, uzmite u obzir vremensku razliku. Mnogi novinari na ratištima su doživljavali dodatni stres i gubitak sna zbog telefonskih poziva u kasne sate od strane urednika koji su udaljeni mnogo vremenskih zona. Teško je spavati ako očekujete da će vas probuditi poziv iz redakcije.

•    Kada razgovaraju sa izvještačima, urednici ne treba da zaborave da ih upitaju za zdravlje, psihičko stanje, da li dovoljno jedu i spavaju. I treba da saslušaju odgovor.

Društvene mreže i odnosi kod kuće često su ključni dio šire podrške novinarima i timovima na terenu da ostanu u dobrom emocionalnom stanju i da rade najbolje što mogu.

•    Većina novinara na terenu daju sve od sebe da dođu do priče, da prežive i da ostanu časni ljudi. Kada urednik završi razgovor o priči time što kaže: 'Šta misliš šta ćeš imati sutra?', to uništava moral i pokazuje da ne razumije kako je bilo teško izdržati taj dan. Pohvala za obavljen posao utiče na moral. Pohvala može popraviti raspoloženje i pomoći osoblju da se osjećaju vezu sa domom.

•    Kada se novinari nalaze usred rata, katastrofe ili napada, često su nesvjesni ostalih stvari koje se dešavaju u svijetu ili se ne mogu informisati o njima zbog slabih komunikacija. Time se pojačava osjećaj odsječenosti. Ako izvještaču objasnite kako se njihovi izvještaji uklapaju u širu sliku stvarnosti, možete im pomoći da se osjećaju dijelom šireg novinarskog kolektiva.

•    Ako je moguće, barem jedan viši urednik bi najmanje jednom trebao da posjeti ratno područje ili područje pogođeno katastrofom. Time se šalje signal da je urednicima stalo do priče, daje im se prilika da procijene prepreke u izvještavanju i da bolje razmisle o tome šta će tražiti od dopisnika.

•    Kao menadžer ili urednik pripazite na montažere koji mogu biti danima i sedmicama zaglavljeni u montaži. Kada su ostavljeni na miru, imaju običaj da ne prave pauze, već da sjede hipnotizirani materijalom, opsesivno pokušavajući da poprave stvari koje niko drugi ne bi ni primijetio. Preuzmite odgovornost na sebe i postarajte se da oni svakako prave pauze i uzmu odmor.

•    Nakon završetka velike priče ili povratka osobe sa terena, može biti korisno organizovati neku vrstu događaja na kome će joj se odati priznanje za doprinos koji je dala – možda ručak i razgovor sa glavnim urednikom. To će joj dati osjećaj da je cijene i da nisu hladno zaboravili na nju sada kada više ne šalje vijesti sa fronta.

Društvene mreže i odnosi kod kuće često su ključni dio šire podrške novinarima i timovima na terenu da ostanu u dobrom emocionalnom stanju i da rade najbolje što mogu.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
www.dartcentre.org

© 2007 Dart centar za novinarstvo i traumu. Materijal se može umnožavati za vlastitu upotrebu, pod uslovom da se tekst ne mijenja, da se pozovete na Dart centar i da se ne naplaćuje.