Rokovi, uslovi, mogućnosti i problemi

Uvodničar prve sesije izlaganja pod nazivom "Izazovi digitalizacije u Evropi" bio je Emir Vajzović, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koji se osvrnuo možda i na najinteresantnije podatke za ovdašnje buduće korisnike, a to su oni koji se odnose na rokove za usvajanje zakona i uspostavu digitalnog sistema u BiH.

Rok je prvobitno postavljen do 01.12.2011. godine, ali je prilično nerealno očekivati da se taj rok ispoštuje. Prema riječima Vajzovića, taj rok nas podsjeća na nešto što smo trebali, a nismo uradili, pozivajući sve one koji mogu uticati na brži razvoj ovog procesa. Novi rok pomjeren je za četiri godine, dakle do 2015.

Nakon Emira Vajzovića, svoje izlaganje prezentovala je Marisa Fernandez Esteban iz Evropske komisije za komuniciranje i medije. U svom izlaganju osvrnula se na uslove pod kojima bi se trebao uspostaviti digitalni sistem, a koji podrazumijeva osam osnovnih uslova, te se osvrnula na izazove i mogućnosti koje ovaj sistem pruža.

Drugi izlagač u prvoj sesiji konferencije bio je Jean-Francois Esteban, diretor agencije CSA, koji se osvrnuo na istorijat, odnosno put kojim Belgija ide ka digitalizaciji svog programa.

Belgija je kroz istoriju sa jedne platforme i jednog emitera, 70-tih godina dobila mnošto kablovskih emitera koji su pružali mnoštvo stranih kanala. Ali trenutna situacija je takva da Belgija danas ima samo četiri kablovska emitera. To pokazuje kolika je moć digitalnog sistema koja leži u valiteti sadržaja programa koji se nudi.

Belgija može poslužiti kao dobar primjer BiH kada su u pitanju jezici na kojima bi se program emitovao. Iako u Belgiji veliki dio stanovništva govori francuskim jezikom, on nije zastupljen na digitalnoj televiziji. Ipak to ne umanjuje gledanost programa ovog dijela populacije, jer prema riječima Estebana, nije važno kojim jezikom se govori, već akva je kvaliteta programa koji se emituje, a tako bi trebalo biti i u BiH.

U debatnom dijelu sesije mogle su se čuti neki od problema s kojima se susreće Hrvatska, zemlja koja je na digitalni servis prešla protekle godine. Jedan od većih jeste miješanje signala sa njima susjednom Italijom. Naime, dijelovi Istre i okolice nikada nisu primili signal hrvatske digitalne televizije. S takvim problemom se recipijenti neće susretati u BiH, s obzirom na dobru komunikaciju regulatornih agencija, tvrde iz RAK-a.

Kako se građani mogu pripremiti za uvođenje digitalne tehnologije, osnovne informacije i pojašnjenja - primjeri iz SAD-a: