Javna radio-televizija Slovenije je u proteklim godinama izložena znatnom utjecaju komercijalizacije usljed sve veće privatno-komercijalne konkurencije i ispolitiziranosti usljed izmjena zakona i propisa kojima se jača uloga politike, posebno koalicija na vlasti, umjesto jačanja uloge civilnog društva.

Ova dva procesa su, također, došla u žižu javnosti, dok se proces digitalizacije još uvijek najčešće doživljava kao tehnički proces, bez političkih i kulturoloških implikacija. Ovo se odražava i na pripremu strategije za prijelaz s analognog na digitalni sistem i Nacrta zakona o digitalnoj RTV difuziji, s obzirom na to da na tome radi Ministarstvo privrede – umjesto da to radi Ministarstvo kulture. Ministarstvo kulture čak nije poslalo niti jednog svog predstavnika na sastanke na kojima je rađena strategija, a kasnije i nacrt zakona.

Slovenska radiodifuzija – RTV Slovenije – ostaje relativno uspješna i popularna, u usporedbi s nekim postkomunističkim javnim RTV servisima i danas je još uvijek najvažniji izvor domaće produkcije i u smislu kvaliteta i u smislu raznolikosti programa. Iako je u Sloveniji postojalo 36 TV-stanica, RTV Slovenije je, u suštini, jedini pružatelj umjetničkog, obrazovnog, dokumentarnog i programa iz kulture. Pluralizacija prostora slovenske televizije stoga je unijela veću raznolikost u pogledu kanala i stanica. Međutim, ona nije automatski donijela pluralitet i raznolikost u smislu sadržaja i programa, posebno onih koji su zahtjevniji u pogledu produkcije, a istovremeno su najvažniji u smislu javnog interesa.

Iz tih razloga je izuzetno važno za slovensko društvo da RTV Slovenije zadrži svoju bitnu ulogu, kao i da joj se omoguće konkretni pravni, finansijski i politički uvjeti za to, također, nakon prelaska s analognog na digitalni sistem. Vlada i društvo trebaju preduzimati korake kojima će pružateljima javnih usluga osigurati vodeću ulogu u procesu prelaska na digitalnu zemaljsku radiodifuziju. Istovremeno su potrebni i koraci ka osiguranju većeg stepena neovisnosti javne radiodifuzije. Iako bi se digitalizacijom trebali sniziti troškovi produkcije i prijenosa, te omogućiti jeftiniji, a bogatiji spektar frekvencija, sâm proces automatski ne pruža veću raznolikost programa niti bolji kvalitet programa.

Međutim, trenutno, čini se da regulatorna i druga vladina tijela to ne shvataju niti još uvijek
prepoznaju posebnu ulogu RTV Slovenije. Djelimično su za takvo stanje krivi neki od ključnih
predstavnika RTV Slovenije s obzirom na to da nisu sudjelovali u razgovorima o strategiji prelaska s analognog na digitalni sistem koji je kasnije doveo do finaliziranja teksta Nacrta zakona o digitalnoj radiodifuziji. Iako je direktor programa Televizije Slovenije bio pozvan, nije se pojavljivao niti na jednom sastanku (RTV Slovenije je slala samo tehničko osoblje) te stoga i nije bilo moguće naglasiti bitnu ulogu javne RTV niti zahtijevati relevantne promjene. Međutim, uprava RTV Slovenije je dostavila svoje sugestije i primjedbe, koje su, međutim, potpuno ignorirane.

S jedne strane, RTV Slovenije je svjesna predstojećih promjena i potrebe za transformacijom u multimedijski servis. S druge strane, nedostaje, čini se, dovoljan broj stručnjaka, dovoljno znanja i preciznog koncepta (za razliku od moćnih i/ili uvjerljivijih telekomunikacijskih preduzeća i komercijalnih kanala) potrebnih za sve to, te da bi uvjerili regulatorna tijela i vladu da trebaju osigurati regulatorni i finansijski okvir. Time bi se pomoglo Radio-televiziji Slovenije da donese nove tehnologije i održi specifičnu, zaštićenu poziciju u eri digitalne radiodifuzije.

Kliknite za cijeli članak.
Objavljena je i dostupna i engleska verzija teksta.