Da li je dovoljno prepoznata snaga vizualnog kao alat u obogaćivanju novinarskog posla i dosezanja do šire publike?

foto: Ilustracija/Emina Lagumdžija

Video zauzima četiri petine internet saobraćaja i predviđa se da će se taj procenat tokom godina povećavati, što govori o interesovanju korisnika interneta za tom formom konzumacije informacija. Komuniciranje vizualnim formama sve je važnije u online sferi, pa tako je moguće neku poruku lakše poslati do ciljane publike koristeći se fotografijama, plakatima, animiranim GIF-ovima ili videom, nego tekstom. Osim što je postalo jedno najvažnijih segmenata u marketinškoj branši gdje je oko 80 posto sadržaja vizualno, i u novinarstvu predstavlja veoma bitan element komunikacije.  

Vizualni formati mogu biti mnogo učinkovitiji od tekstualnih informacija, pogotovo u pojašnjenju komplikovanih tema. U online medijima koji se bave društveno-političkim temama u BiH većinom se koriste tekst i fotografije, dok samo pojedini mediji koriste forme infografika i kratkih video objašnjenja, a rijetko su prisutni dizajnerski plakati.

“Nećete vjerovati šta ćete vidjeti na ovoj izložbi…” donosi vam radove osam studenata Grafičkog dizajna Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, i iako možda ne predstavljaju dizajn koji bi mogao biti iskorišten u informativnim medijima, poruke koje nose i način na koji nas tjeraju da razmislimo dvaput, govore nam o snazi vizualnog u razumijevanju događaja i procesa koji se dešavaju oko nas. Tjeraju nas da kritički razmišljamo, a to je moguće postići ukoliko postoji medijska pismenost.

Medijska pismenost definisana je kao "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija". Ključni element medijske pismenosti je sposobnost kritičkog promišljanja o konzumiranim informacijama i sposobnost donošenja argumentovanih odluka na osnovu tih informacija.

U vrijeme kada smo preplavljeni dezinformacijama i kada slobodu izražavanja i komuniciranja zloupotrebljavaju pojedinci, grupe, pa i institucije širom svijeta, u nastojanju da doprinesemo individualnoj edukaciji pojedinaca da samostalno kritički promišljaju, važno je da govorimo o medijskoj pismenosti, kao dugoročnom odgovoru na dezinformacije.

Kako dizajn plakata, video ili infografike ponekad mogu imati veći efekat na javnost čak i od serije kvalitetnih članaka i istraživačkih tekstova, pitamo se da li je dovoljno prepoznata snaga vizualnog kao alat u obogaćivanju novinarskog posla i dosezanja do šire publike? Da li mediji u Bosni i Hercegovini prepoznaju potencijale koje grafički dizajn može da ima u postizanju medijske pismenosti?

Vizualno komuniciranje brže prenosi poruku, prije ćemo primiti neki prizor nego pročitati rečenicu, češće ćemo dobiti jasnu poruku dok ponekad tekstovi nisu dovoljno jasni. Ne dajući apsolutnu prednost vizualnome u odnosu na tekstulne forme, želimo naglasiti važnost kombinovanja vizualnog sa tradicionalnim novinarskim formama u cilju prenošenja kvalitetnog i istinitog sadržaja konzumentima medija.

___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.