Prognoze za sudnji dan

Prognoze za sudnji dan

Prognoze za sudnji dan

Prognoza vremena sve manje sadrži informacije, a sve više služi manipulaciji našim željama i strahovima. 
 
Otkako se medijski prostor portalizirao i umnožio, povećao se i broj vremenskih prognoza. Ne bi tu bilo ništa sporno da njihov sadržaj i forma počesto ne nadilaze glavnu, informativnu funkciju i u sebe ne upisuju narative kojima tu nije mjesto i koji zamagljuju tu informaciju. Drugim riječima, nikad nam nije bilo na raspolaganju više izvora o tome kakvo nas vrijeme očekuje, a naše znanje o tome bilo neizvjesnije. Na stranu sad nepouzdanost meteorologije kao nauke koja se spominje i u onom vicu u kojem meteorolog savjetuje nećaka da upiše studij meteorologije, jer jedino tu može stalno griješiti na poslu, a da ne dobije otkaz. Za naše (ne)znanje o vremenu najodgovorniji su sami mediji. Ali prije nego što ih optužimo, valja spomenuti i realno pogoršanje vremena koje teče paralelno s razvojem novih medija, što je moglo utjecati i na izvještavanje o njemu.
 
Nedavno je BBC kreirao sjajnu aplikaciju koja nam pokazuje koliko se svijet promijenio od trenutka našeg rođenja i šta se desilo s klimom na Zemlji. Tako se od mog rođenja znatno povećao prosječan nivo mora, otopio led na Arktiku, posjekle ogromne količine šume i povećala emisija CO2 u atmosferu kao i ozonska rupa i srednja dnevna temperatura. Istovremeno su se rapidno smanjile zalihe nafte, uglja i prirodnog gasa, a nekim resursima prijeti potpun nestanak u toku životnog vijeka ove ljudske generacije. Naravno da ove činjenice dovode do stvaranja straha i širenja panike, te potpomažu održavanju različitih teorija zavjere među kojima valja izdvojiti HAARP teoriju. Podsjetimo se, prema ovoj teoriji je moguće manipulisati klimom i vremenom, te izazivati zemljotrese, aktivirati vulkane, stvarati vještačke kiše ili suše. Mediji zdušno rade na širenju ove teorije i logično je pretpostaviti da ona utječe i na 'sastavljanje' vremenskih prognoza.
 
Foto: BBC Earth 
 
Tako nas redovno zadnjih godina s različitih portala upozoravaju na najhladniju zimu u zadnjih sto godina. Samo neki od naslova iz jeseni 2014. bi bili: Prijeti li Europi najgora zima u posljednih 100 godina?; Britanski znanstvenici: Čeka nas najhladnija zima u zadnjih 100 godna. U nekim člancima se spominje čak i period od 1000 godina sa prosječnom temperaturom od minus 30 stepeni. Istina jest da ova zima jeste hladna, iako ne ni približno toliko, ali su prethodne bile prilično blage. Bez obzira na to, portali su nas i u jesen 2013/12/11, upozoravali da Evropi preti zima veka ili strašili pitanjem: Prijeti li Europi najgora zima u posljednjih 100 godina? Ista stvar se dešava i sa ljetima i prethodno ljeto je npr. trebalo biti pakleno, najgore u zadnjih 150 godina. Zajednička karakteristika ovih 'prognoza', osim senzacionalističkog tona, jeste i da bez imalo zadrške navode autoritete poput Evropske ili Svjetske meteorološke organizacije. Ne treba biti genij pa zaključiti da je ovim naslovima glavni povod i smisao postojanja klik koji će im omogućiti tržišni opstanak, ali ima tu još jedna stvar koja mi se čini vrijedna isticanja. A to je apokaliptični ton ovih zapisa. U svakom od ovih perioda na koje se upozorava se daje zaokružen komad vremena, vijek ili čak milenij. Umberto Eco u Razgovorima o kraju vremena spominje ciklični ljudski strah od okruglih brojeva. Tako se u nekoliko navrata od računanja vremena prema Kristu, pojavljivao kolektivni strah od kraja vremena. A onaj ko danas najviše izaziva taj strah po Eku su upravo mediji 'današnji čuvari ideologije i pamćenja, koji ulažu mnogo truda da se o strahovima priča'. Poznato je da se među predznacima Sudnjeg dana ističu i vremenske nepogode i da mnogi religiozni ljudi prirodne katastrofe vide kao božiju kaznu. Slijedeći Ekov zaključak, rekla bih da mediji u svojim vremenskim prognozama baštine, svjesno ili nesvjesno, i religijski strah od kraja vremena koji udružen sa teorijama zavjere (svakome prema afinitetima) djeluje na ljude i održava strah. Ovo je, naravno, prisutno na svim područjima, od vremenske prognoze do vanjske politike. 
 
Foto: FNW Clips
 
A propos vječnog ljudskog straha od prirode i vremena na koje se ne može utjecati, izdvojila bih članak Bosanac u Buffalu: Ovoliki snijeg nikad nisam vidio koji mi je nedavno privukao pažnju i kojem sam se baš kvalitetno ismijala sa nadom da će još nekome biti zabavan kao meni. Naime, nakon što je u novembru prošle godine USA zadesilo nevrijeme i 'cijelu je okovao u led' (valjda i Floridu i Californiu), jedan nam je medij donio svjedočenje o tome iz prve ruke, pa nam Bosanac iz Buffala kaže: ''Te noći je bila strašna oluja, odnosno mećava, s jakim vjetrom i grmljavinom, to nikad nisam vidio. Preko noći je palo metar i po, a poslije je još padalo." (…)"Razgovarao sam i s kolegama, i s komšijama, mlađe generacije, oni koji imaju između 30 i 40 godina, kažu da se ovakvog nevremena ne sjećaju. Kažu kako je ovo sve neviđeno", govori naš sagovornik.'' Bez želje da ikome tumačim citat i kvarim doživljaj, moram istaknuti kako me, osim krajnje bespotrebnog 'straha' o kojem govori ovaj članak, on i dalje fascinira. Njegov ton usmenog svjedočenja toliko anahron za vrijeme u kojem živimo u kojem svako koga zanima može u svakom trenutku saznati temperaturu i vidjeti visinu napadanog snijega u Buffalu. Uzimajući to u obzir, može se zaključiti da ovakvi izvještaji upravo demonstriraju i održavaju arhetipski ljudski strah od prirode.
 
Što se tiče budućnosti, prognozirala bih da će se ovaj trend vremenskih prognoza nastaviti i logično, razvijati u još fantastičnijim smjerovima. Moguće da ćemo za nekoliko godina imati novo ledeno doba, a rubrika vremena se posve izjednačiti sa rubrikom horoskopa i glavna funkcija će joj biti da sugestivno djeluje na ljudske strahove i želje, a samo u iznimnim slučajevima daje informacije o vremenu.