Smanjen broj negiranja genocida i ratnih zločina.

photo: Pixabay

Od donošenja izmjena Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaji opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, nema podignutih optužnica za ova djela. Izvještaji Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživače mreže BiH pokazuju da se negiranje genocida i ratnih zločina smanjilo, ali dalje postoje primjeri relativiziranja zločina i veličanje ratnih zločinaca koji dolaze od visokih dužnosnika.

U junu 2022. godine, naprimjer, predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak je tokom obraćanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske relativizirao genocid u Srebrenici i rekao kako “postoje neki koji prihvataju kvalifikaciji događaja u Srebrenici kao genocid”, pokazuje Mapa mržnje Balkanske istraživačke mreže. Poslanik DNS-a Aleksandar Glavaš je u februaru 2022. tražio da se vrati uklonjena ploča sa Studentskog doma na Palama posvećena Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotni zatvor za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, a koja je uklonjena krajem 2020. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u više navrata od donošenja izmjena Krivičnog zakona relativizirao genocid, a prošle je godine u novembru rekao da je u Srebrenici stradao jednak broj Bošnjaka i Srba.

Šefik Džaferović je na obilježavanju 29. godišnjice formiranja 4. korpusa Armije RBiH na području Hercegovačko-neretvanskog kantona rekao kako iza Armije BiH nisu ostale masovne grobnice i logori, negirajući zločine počinjene nad civilnim i ratnim zarobljenicima u objektu Muzej-Bitka na Neretvi u Jablanici i u mjestu Čelebići kod Konjica. Selefijski predavač Elvedin Pezić je u aprilu na svojoj Facebook stranici veličao osuđene ratne zločince, Sakiba Mahmuljina, nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine koji je na Sudu BiH osuđen na osam godina zatvora zbog zločina protiv ratnih zarobljenika, civilnog stanovništva, te ranjenika i bolesnika, te Rasima Delića, kojeg je Haški tribunal osudio na tri godine zatvora.

Više od 50 prijava Tužilaštvu BiH

Iz Tuzilašva BiH za BIRN BiH su potvrdili da do sada imaju više od 50 podnesenih prijava za javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaje opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, ali da nema podignutih optužnica za ova djela. Mediacentar Sarajevo je u junu podnio prijave Tužilaštvu BiH i Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju zbog javnog veličanja lika i djela osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u jednom od hotela koji je sastavni dio Nacionalnog parka Sutjeska na Tjentištu.

Studija Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini kao jedan od pet oblika štetnog i ilegalnog sadržaja koji utiču na demokratske procese u BiH, te procese suočavanja sa prošlošću navodi i negiranje i opravdavanje ratnih zločina i genocida. Takva djela, kako navode autorice drugog izvještaja Lejla Gačanica i Caroline Finkeldey, ne odnose se samo na direktna poricanja već i na različite oblike koji umanjuju obim i karakter zločina, njihovo opravdanje i odobravanje, uključujući i svaki pokušaj tvrdnje da se zločin nije dogodio, negiranje utvrđenih činjenica i osporavanje da je postojala namjera da se zločin počini.

Negiranje i veličanje ratnih zločina bilo je široko rasprostranjeno u BiH. Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2021. je pokazao da je u periodu od maja 2020. do maja 2021. bilo 234 slučaja negiranja genocida na internetu u Srbiji (142), BiH (60) i Crnoj Gori (19). U izvještaju se navodi da su tri najčešće retoričke taktike koje se koriste u negiranju genocida osporavanje broja i identiteta žrtava, teorije zavjere koje osporavaju presude i integritet međunarodnih sudova i nacionalistički historijski revizionizam. U izvještaju je također zaključeno da su internetski portali bili odgovorni za veliki dio slučajeva negiranja bilo objavljivanjem originalnog sadržaja ili kopiranjem iz drugih izvora.

Izmjene Krivičnog zakona

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je julu 2021. Odlukom kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine nametnuo odredbe kojima se zabranjuje javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaji opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama. Kako je objasnila pravnica Lejla Gačanica u tekstu za Media.ba šta ova odluka znači za medije, ovim dopunama ne zabranjuje se svako odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, već samo ukoliko je usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe.

Ove izmjene prate okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, koja zahtijeva od država članica da zabrane javno podržavanje, poricanje ili grubo umanjenje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina usmjereno protiv grupe osoba ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalno ili etničko porijeklo

Monitoring Memorijalnog centra Srebrenica je pokazao da je od stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koje zabranjuju odobravanje, negiranje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama u julu 2021. godine negiranje genocida manje eksplicitno i direktno u BiH i da je broj ovakvih djela smanjen.

___